Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) 11 kvartala zaredom, a sa stabilnom vladom dosad je nezabilježen u ekonomskoj povijesti, a s ovakvim ritmom Hrvatska ide prema bankrotu, upozorava Željko Lovrinčević, ekonomist s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu pao 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 11. tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

„U usporedbi s drugim zemljama, to je sad već serija pada koja nije zabilježena na prostoru Europe zadnjih 60 godina s jednom jedinstvenom stabilnom vladom“, napominje Lovrinčević u razgovoru za Hinu.

Bilo je dugotrajnih gospodarskih padova i u drugim zemljama, primjerice u Finskoj ili Grčkoj, dodaje, ali u mandatima dvije ili tri Vlade.

„Ovo je još dosad nezabilježeno u ekonomskoj europskoj povijesti, pa iz tog razloga čudi razina lakoće kojom to više nikoga ne smeta. Jer s tim ritmom Hrvatska zapravo ide prema bankrotu“, upozorava Lovrinčević.

Ubrzanje gospodarskog pada, s obzirom da je u prvom tromjesečju BDP skliznuo 0,4 posto, i indikatori koji ga prate ukazuju da nije došlo do oporavka investicijske aktivnosti. Indikatori pokazuju da pada broj i zaposlenih i nezaposlenih, što znači da ljudi napuštaju Hrvatsku, napominje Lovrinčević.

„Ono što posebno čudi je pasivnost ljudi koji su zaduženi za funkcioniranje i stabilnost institucija sustava, od predsjednika države pa nadalje. Nitko ne reagira niti se itko oko toga previše uzrujava, iako je razvidno da Hrvatska klizi prema bankrotu. Nema apsolutno nikakvih reakcija odgovornih ljudi, što je na neki način samo po sebi fenomen i govori o posvemašnjoj depresiji stanovništva“, ističe Lovrinčević.

Kako dodaje, kretanje BDP-a u trećem tromjesečju ovisi primarno o kretanjima u turizmu, koja su bila loša u srpnju, a nešto bolja u kolovozu pa će se vrlo vjerojatno u trećem kvartalu dogoditi vrlo, vrlo blagi pad BDP-a, blaži nego što je bio ovaj kvartal.

Prema danas objavljenim prvim podacima DZS-a, u srpnju je u komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj zabilježen porast broja dolazaka turista za jedan posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, no broj njihovih noćenja smanjen je za 2,1 posto.

Prema kraju godine mogli bi se ublažiti negativni gospodarski trendovi, smatra Lovrinčević, ali pod uvjetom da se ne pogoršaju gospodarska kretanja u Europi i da ne eskalira kriza s Rusijom.

Pod tim uvjetima u idućoj bi godini moglo doći do pozitivnih pomaka u ovom dijelu svijeta, jugoistoku Europe. „Ali to su vrlo blagi pomaci, razina pomaka nula zarez nešto“, zaključuje Lovrinčević.