Pucanje proračuna po šavovima u rujnu će donijeti skok javnog duga na oko 80 posto BDP-a nakon što se cestogradnja uključi u računicu.
Umjesto da smanji pretjeranu potrošnju i izbjegne kritike da time sama krši niz zakona, posebno ograničenje da dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a, Vlada je odlučila odustati od tog maastriškog kriterija. Ne bi li ipak investitorima ostavila privid da javne financije zemlje s rejtingom "smeće" imaju kormilara, promjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti uvodi se pravilo da se dug koji prelazi tu granicu mora smanjivati za jednu dvadesetinu iznosa iznad 60 posto BDP-a godišnje.
3mlrd.
kuna trebao bi se godišnje smanjivati javni dug
U praksi to znači da bi Hrvatska godišnje javni dug trebala smanjivati za oko tri milijarde kuna, pod uvjetom da tekući deficit bude pod kontrolom i da nema prirasta novog zaduživanja. "Tom dinamikom trebat će nam do 30 godina da zadovoljimo maastriški kriterij javnog duga, što znači da se Hrvatska de facto oprostila od eura", kaže ekonomist Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. Drugim riječima, valutna klauzula u idućih 30-ak godina ostat će hrvatska stvarnost: valutni rizik za banke i klijente, premija rizika s tim povezana, ograničenja središnje banke… Premda se Vlada poziva da preporučeno sniženje stiže iz Europskog vijeća za države članice, činjenica je da je ono kreirano za članice s malim tekućim deficitima koje imaju rast BDP-a, stabilnost i da su pod sigurnosnim kišobranom eura, sve ono što Hrvatska nema.
Njima gospodarski rast automatizmom smanjuje udio duga u BDP-u, dok u našim uvjetima i mali deficit kreira značajan rast javnog duga. Premija rizika na domaće obveznice do 2,5 postotnih bodova je viša od usporedivih zemalja. Poruka je to investitora da unatoč povijesno niskim kamatnim stopama i te kako diferenciraju zemlje. "Pitanje je što će se dogoditi kad kamatne stope počnu rasti. Tada bi se preko noći Hrvatska mogla naći pred bankrotom", zaključuje Lovrinčević.
Čeka se rebalans
Novo zaduženje na domaćem tržištu
Uoči drugog rebalansa na kojem se radi u Banskim dvorima, u financijskim krugovima sve se više spominje moguće skorašnje zaduženje države na domaćem tržištu. Iako još nema jasnijih obrisa potreba proračuna do kraja godine (i za početak iduće), neslužbeno se govori o većem iznosu i do milijardu i pol eura koje će ministar financija Boris Lalovac dogovarati s bankama i mirovinskim fondovima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.da, baš se o toj “borbi” radi.
a ne radi se ni o kakvim simpatijama. samo što nije točno da ti ekonomisti nisu nudili bilje politike ili da su te politike doživjele neuspjeh. nego su odbijene. a nakon tih referendumskih potpisa i kosoričinog odustajanja su digli ruke.
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/odlaze-li-savjetnici-premijerke-kosor.html
i nisu to samo bili ti kosoričini koji su rezignirali nakon 800.000 potpisa, poslije je recimo i katarina ott rezignirano napustila josipovićev tim.
iako se ne može reći da ti kosoričini nisu baš ništa uspjeli. već samo to što su donijeli tu odredbu o ograničenju rasta duga koju ovi sada ukidaju bar je neko vrijeme služilo kao kočnica, tko zna koliki bi inače sada već bio dug.
Spomenuti ekonomist svojevremeno je bio savjetnik premijerke u prošloj vladi. Koliko je on svojim savjetima u to vrijeme doprinio prosperitetu hrvatske ekonomije?
ako me sjećanje ne vara, lovrinčević nije doprinio zato što je sadašnja SDP-ova vlast sa svojim političkim saveznicima skupila 800.000 potpisa za referendum da se njegove mjere zaustave.
što će ostati zapamćeno za povijest kao primjer političke gluposti jedne stranke. mogli su dati protivnicima da 2010 provedu svoje nepopularne mjere a sada sebi pripisivati njihove plodove. ali evo i to što im je povijest pružala na pladnju a da prstom ne mrdnu uspjeli su si upropastiti.
[/quote]
Pretpostavljam da je u oba odlomka riječ o sljedećem događaju:
http://www.nhs.hr/novosti/sindikati_nastavljaju_borbu_referendumom_protiv_izmjena_zakona_o_radu_3002/
Uviđam da imam posla s još jednim simpatizerom HDZ-a i zato ne namjeravam ulaziti u raspravu. Opće je poznato da i SDP i HDZ imaju svoje probleme i propuste te o tome ne treba duljiti. Narod ih bira i snosi posljedice svoga izbora.
Spomenuti ekonomist svojevremeno je bio savjetnik premijerke u prošloj vladi. Koliko je on svojim savjetima u to vrijeme doprinio prosperitetu hrvatske ekonomije?
ako me sjećanje ne vara, lovrinčević nije doprinio zato što je sadašnja SDP-ova vlast sa svojim političkim saveznicima skupila 800.000 potpisa za referendum da se njegove mjere zaustave.
što će ostati zapamćeno za povijest kao primjer političke gluposti jedne stranke. mogli su dati protivnicima da 2010 provedu svoje nepopularne mjere a sada sebi pripisivati njihove plodove. ali evo i to što im je povijest pružala na pladnju a da prstom ne mrdnu uspjeli su si upropastiti.
Spomenuti ekonomist svojevremeno je bio savjetnik premijerke u prošloj vladi. Koliko je on svojim savjetima u to vrijeme doprinio prosperitetu hrvatske ekonomije?
Republika Hrvatska, njezini predstavnici u institucijama EU, članovi vlade, ekonomski savjetnici i drugi već su mnogo puta dokazali svoju nekompetenciju i nedosljednost u politici i obavljanju poslova.
Uključite se u raspravu