Koliko god robna razmjena Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država ima razmjeno mali udjel u ukupnom izvozu i uvozu roba, konkretne najave američke administracije o carinama za neke od najvećih domaćih izvoznika na američko tržište predstavlja nemali udar. Prema dosadašnjim reakcijama, to posebice vrijedi za HS Produkt kojemu američko tržište nosi 70-ak posto izvoza odnosno biznisa.
Karlovačka kompanija stoji iza praktično cjelokupnog izvoza revolvera i pištolja u SAD, koji je u 2024. premašio 90,7 milijuna eura. To pak predstavlja oko 11% ukupnoga hrvatskog izvoza na američko tržište.
HS Produkt iz Karlovca koja spada među tri najveća proizvođača pištolja na svijetu. Između 70 i 80 posto njihovih proizvoda odlazi kod ‘Uncle Sama’. Direktor karlovačkog giganta Željko Pavlin, otkrio je za Večernji list da bi ih carine od 20 posto mogle pošteno uzdrmati.
Rekao je da bi zbog carina mogli otpustiti i do 1000 radnika od ukupno njih 1920. Objasnio je da Washington ima trgovinski suficit prema EU kada se radi o oružju.
– Naš proizvođač ima dugogodišnjeg partnera u poznatom američkom proizvođaču “Springfield Armory”, koji prodaje hrvatske proizvode i kao dio svog branda, pa mu je posao s HS Produktom važan i financijski. A oni imaju i posebno dobre odnose s republikanskom, dakle i Trumpovom administracijom – rekao je Pavlin za Večernji list.
Visoka koncentracija
Iako je izvoz lijekova ukupno i veći, farmaceutske kompanije su dijelom zbog izuzeća u okviru američke poliitke recipročnih tarifa, ali dijelom i zbog činjenice da im je izvoz raspršen na velik broj tržišta, ipak manje izravno pogođene carinskim ratom. Lijekovi imaju najveći udjel u hrvatskom izvozu u SAD – prošle godine iznosio je više od 27 posto, lijekova je izvezeno za više od 220 milijuna eura.Ukupno gledano, u strukturi izvoza, kao i uvoza, jedno od važnijih obilježja je relativno visoka koncentracija.
Primjerice, na strani izvoza u SAD više od tri četvrtine njegova financijskog iskaza odnosi se na samo šest skupina proizvoda, dok se kod uvoza čak 72 posto ukupnoga odnosi na samo jednu kategoriju proizvoda – plinovite ugljikovodike odnosno LNG. U preostalom uvozu s američkog tržišta više od 10 milijuna eura vrijednosti uvoza prošle je godine ostvareno samo kod medicinskih instrumenata i aparata (nepunih 15 milijuna eura) te turbomlaznih motora, odnosno plinskih turbina (10,8 milijuna).

Krvni pripravci, strojevi…
Isto tako, valja primijetiti da je samo kod 40-ak skupina proizvoda uvoz iz SAD-a lani premašio vrijednost od milijun eura. Istodobno, u izvozu je to bio slučaj sa 60-ak skupina proizvoda (prema kombiniranoj nomenklaturi KN4 Državnog zavoda za statistiku).
Na strani hrvatskoga izvoza drugi najveći je onaj umjetnih vlakana, kojih je lani u SAD plasirano u vrijednosti 143,7 milijuna eura, a među top 3 izvozna aduta bili su i krvni pripravci za terapijsku, profilaktičku ili dijagnostičku uporabu, te antiserumi i cjepiva, kojih je izvezeno za gotovo 96 milijuna eura.
Više od deset milijuna eura izvoza ostvareno je još u izvozu strojeva za obradu i preradu gume i plastike (plastičnih masa) kojih je u SAD plasirano za nepunih 35 milijuna eura. Usto, nešto više od 27 milijuna eura izvoza realizirala su domaća poduzeća od prodaje kalupa za ljevaonice kovina i modelnih ploča.