Broj kreveta po kilometru kvadratnog prostora je gotovo 20 posto, a to, kako ističe pokazuje na opterećenje kapaciteta.

''U smislu intenziteta turizma po jedinici stanovnika Hrvatska je druga po broju turističkih dolazaka u odnosu na broj stanovnika koji te dolaske servisiraju. Sada smo globalno drugi i to nije dobro u smislu održivosti'', rekao je Topalović.

Pomak u kapacitetima je sam po sebi dobar, ali s obzirom na neusklađenost prostora takva brojka može imati i negativne konotacije. Osim toga, osim na povećanja broja kapaciteta, potrebno je ulagati i u kvalitetu postojećeg.

''Na razini Europe imamo najveći disbalans kada gledamo na turističku razvijenost prostora. Kod nas 94 posto otpada na obalu, a tek 6 posto na kontinent.  Stvara se slika da su hoteli neprijatelji,  ali što se tiče hotelskih soba procjena je da je 5-6 milijuna metara kvadratnih hotelski smještaj, a 16 milijuna privatno. Nedostaje nam hotela zbog predsezone i podsezone, a u zadnjih 25 godina nije bilo kvalitetnih greenfield projekata'', dodao je Topalović.

U Hrvatskoj je, kako ističe, prisutan znatan rast turističke gustoće i to bez značajnih hotelskih projekata. Tako na primjeru Vodica govorimo o povećanju stanovništva od samo 7 posto, a broj kreveta se zato udvostručio. Isti je slučaj i na Viru, no za razliku od brojnih gradova i općina, tu je prisutna operativna kontrola.

''Loše upravljamo prostornim planovima, a planiranje nije usklađeno s turističkim potrebama. Zone su loše pozicionirane ili su planirani nelogični kapaciteti na nelogičnim površinama. Kada se radi turistički plan, turistička struka se mora konzultirati'', rekao je Topalović te dodao kako su neke stvari rješive kroz oporezivanje, ali s druge strane moramo biti spremni ne odobravati izgradnju apartmana onda kada je prisutna zasićenost.