Svaki građanin Hrvatske u prosjeku godišnje potroši 420 kuna zbog lošega korisničkog sustava digitalne javne uprave, prvenstveno sustava e-Građani, objavila je konzultantska kuća The Boston Consulting Group (BCG). Procjena BCG-a dolazi dva tjedna otkako je Europska komisija objavila istraživanje o napretku digitalnih javnih uprava po državama članicama, eGovernment Benchmark 2019, a po kojem se Hrvatska našla na začelju, uz Rumunjsku, Slovačku i Cipar.

Iako je još prije četiri godine na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast sustav e-Građanin bio proglašen najboljim primjerom digitalizacije javne uprave u Europi, sada je Komisija po brojnosti dostupnih digitalnih javnih usluga, a koje se mahom nude kroz e-Građane, Hrvatsku rangirala kao najzaostaliju u Europskoj uniji.

Dobar potencijal

Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner BCG-a navodi da ako samo uzmemo da milijun zaposlenih u gospodarstvu i javnoj upravi godišnje mora uzeti barem jedan slobodan dan da sredi neki od dokumenata, dolazi se do izgubljenih milijun radnih dana godišnje.

Kako jedan radni dan u prosjeku stoji 420 kuna, to je građanima gubitak od 420 milijuna kuna godišnje. Boljim korisničkim iskustvom u digitalizaciji, pojašnjava, taj bi se trošak mogao prepoloviti.

“Iako se naša javna uprava hvali da trenutačno pruža 54 javne usluge te da njihov broj raste, pitanje je koliko je stvarnih krajnjih korisnika tih usluga i kakvo korisničko iskustvo pružaju građanima, jer s obzirom na veliki broj korisnika interneta i mobilnih uređaja, vrlo se malo ljudi zaista koristi sustavom e-Građani”, upozorava Čorak.

Prema Državnom zavodu za statistiku, krajem 2018. godine pristup internetu u Hrvatskoj imalo je 82 posto kućanstava. Znači, njih više od milijun. Kako se prosječan broj ukućana u Hrvatskoj procjenjuje na 2,8, to znači da samo po tom pokazatelju Hrvatska ima 2,8 milijuna korisnika interneta. No, prema podacima koje je objavila Vlada, broj korisnika sustava e-Građani je 650 tisuća, a to je četiri puta manje. Čorak smatra da je to ujedno i dobar potencijal.

“Ovo predstavlja i veliku priliku za Hrvatsku, jer može sustav osuvremeniti i učiniti i boljim, u usporedbi s puno razvijenijim zemljama, u kojima zadovoljstvo građana korištenjem digitalnih usluga pada”, kaže Čorak.

'Podaci nisu sigurni'

U BCG-u navode da prema njihovom istraživanju Digital Government Citizen Survey većina građana vidi napredak digitalnih javnih usluga unazad dvije godine, ali ih iz perspektive korisničkog iskustva i posljedično korištenja, ocjenjuju slabije nego prije.

Među uslugama javne uprave, građani najviše koriste informacije o vremenskoj prognozi i stanju na cestama u realnom vremenu, zatim mogućnost plaćanja poreza, doprinosa i kazni te popunjavanje poreznih prijava za građane preko interneta. U BCG-u navode da se države ne snalaze u digitalnim rješenjima pa tako ih i dalje rade primarno za pristup sa stolnih računala, iako 85 posto korisnika njima pristupa koristeći tri ili više uređaja, a polovica pet ili više uređaja.

“Manje od 35 posto korisnika uvjereno je da su im podaci sigurni, a 67 posto imalo je problema u korištenju”, zaključuju u BCG-u.