Gotovo svake godine Hrvatsku, kao uostalom i veći dio Mediterana, zadese veći ili manji požari te se uvijek iznova postavlja pitanje koliko izdvajamo za vatrogastvo te da li je to dovoljno. Iako se u Hrvatskoj često može čuti da je precentralizirana zemlja, po pitanju vatrogastva je situacija potpuno drukčija te je onda možda i predecentralizirana.

Općine i gradovi

Konkretno, to znači da se vatrogastvo uglavnom financira iz proračuna jednica lokalnih samouprava, gradova i općina, a manjim dijelom i od osiguravajućih kuća te tvrtki. Ako znamo da se naša zemlja sastoji od 428 općina i 127 gradova, jasno je da postoje ogromne razlike u mogućnosti tih jedinica lokalne samouprave (JLS) da kvalitetno podrže svoje vatrogasce.

Zakon o vatrogastvu predviđa da male općine i gradovi izdvajaju 5% proračuna za zaštitu od požara, srednji 3%, a veliki gradovi 2% sredstava iz proračuna. No, kako upozoravaju iz Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ), kojoj je na čelu Ante Sanader, problemi nastaju u onim jedinicama koje imaju male proračune, pa su ti postoci nedostatni za funkcioniranje vatrogasnog sustava.

“Dakle, financiranje vatrogastva ovisi o visini proračuna jedinice lokalne i područne i regionalne samouprave. Stoga Hrvatska vatrogasna zajednica već duži niz godina predlaže da se sufinanciranje iz državnog proračuna proširi na sve jedinice lokalne samouprave gradovi”, kažu u HVS-u. Prema podacima same Zajednice, Ministarstvo financija je tijekom 2014. i 2015., za koje postoje posljednji podaci, proslijedilo lokalnim samoupravama oko 650 milijuna kuna za poslove protupožarne zaštite. Uz to je Ministarstvo obrane, prvenstveno za održavanje i korištenje protupožarnih zrakoplova, utrošilo 80,2 milijuna kuna.

Dobrovoljni vatrogasci

Iz nacionalnog proračuna je za projekte vatrogasaca bilo 2015. izdvojeno još 50-ak milijuna kuna, uglavnom za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova te Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS). Kada se pogledaju same brojke, Hrvatska izgleda kao vatrogasna velesila.

Naime, naša zemlja raspolaže s 2800 profesionalnih vatrogasaca te 150 tisuća dobrovoljnih vatrogasaca, od čega se procjenjuje da je njih 50.000 zbilja i operativnih. Njima je na raspolaganju oko 4000 vatrogasnih vozila, šest protupožarnih zrakoplova kanader te isto toliko Air Tractora. Trošak sata rada vatrogasca na požarištu se procjenjuje na 100 kuna, vozila na 500 kuna, a kanadera na 37.800 kuna. Prema klasifikaciji HVZ-a, vatrogasci su podijeljeni u 65 javnih postrojbi, 54 vatrogasne postrojbe u tvrtkama te 1984 dobrovoljnih vatrogasnih društava, od čega njih 558 središnjih tj. onih kojima su utvrđene konkretne zadaće i područje zaštite od požara.