Paket izmjena poreznih zakona koji bi trebali stupiti na snagu početkom iduće godine spreman je za drugo čitanje u Saboru. Vlada je prihvatila konačne prijedloge promjena devet zakona, od onih o porezu na dohodak i dobit, do zakona o doprinosima, lokalnim porezima i financiranju lokalnih jedinica.

Većinu promjena u okviru šeste runde zahvata u porezni sustav iziskuju inovacije u oporezivanju dohodaka koje su još u svibnju predstavljene pod egidom povećanja plaća svima, ali s naglaskom na najniže.

Kako one nisu u škarama poreza na dohodak, za njih je mehanizam povećanja pronađen u sferi doprinosa, kroz de facto socijalne transfere. Država će kod njih, naime, na sebe preuzeti taj “trošak”.

Kad je pak riječ o promjenama u oporezivanju dohodaka glavna novost je ukidanje prireza porezu na dohodak. Iako se usporedno s tim lokalnim jedinicama (koje danas imaju prireze) omogućuje da gubitak prihoda po toj osnovi kompenziraju kroz propisani raspon za dvije stope tog poreza koje su sada postavljene “fiksno” (na 20 i 30 posto), upravo ukidanje prireza izazvalo je najveće rasprave u javnosti.

U izvorima bliskim Ministarstvu financija tvrde kako iz niza lokalnih jedinica, koje se već nekoliko mjeseci bave vaganjima i kalkulacijama oko odabira veće ili manje stope poreza na dohodak od postojećih, imaju najava da će ići na niže stope. To, kažu, nije slučaj samo sa onim jedinicama koje ni sad nemaju prireza (pa ništa i ne gube njegovim ukidanjem) već i one koje ga trenutno imaju, a odskora će ostati bez njih.

HDZ-ov Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića, kaže kako grad na čijem je čelu neće dizati stopu poreza. Ističe i kako su prihodi lokalnih proračuna od oporezivanja dohodaka u posljednje dvije godine rasli po stopi od približno 20-ak posto. Isto tako, slijedom rasta plaća, ali i zaposlenosti, i ove godine bilježi se nemali rast tih prihoda.

Tomislav Tomašević naznačio je da će u Zagrebu povećati stope poreza do za njih određenog maksimuma/N. Žganec/PIXSELL

Sve u svemu, kod većine zapravo postoji prostor za amortiziranje ukidanja prireza onima koji će po toj osnovi izgubiti dio prihoda, bez zamjenskih povećanja stopa. Štoviše, u mnogim slučajevima prihodi lokalnih proračuna ne bi se stanjili ni uz primjenu nešto niže stope.

Usto, postoje i proračunske stavke u ingerenciji lokalnih vlasti na koje se može staviti nešto veće težište u odnosu na postojeće stanje, od oporezivanja kuća za odmor do paušalnog oporezivanja iznajmljivača.

Kad je riječ o utjecaju rasta plaća i zaposlenosti na prihode lokalnih proračuna u posljednje dvije godine, podaci Ministarstva financija za prošlu godinu kažu da su oni od oporezivanja dohodaka lani porasli 24 posto (sa 13 na 16 mlrd. kuna). U odnosu na pretpandemijsku 2019. lani su bili 30 posto veći, a u odnosu na 2020. oko 37 posto.

Čeka se polugodišnje izvješće
Ukupno su prihodi lokalnih proračuna lani porasli 15-ak posto (na 4,5 mlrd. eura), a za praktično dvije trećine povećanja zaslužno je bilo upravo izdašnije oporezivanje dohodaka. U konačnci je lokalna država godinu zaključila s gotovo tri milijarde kuna suficita. Koliko god ton tim brojkama u dobroj mjeri daje Zagreb, relativno su npr. u posljednjih pet godina i jače rasli prihodi ostalih JLS-a.

Za ovu godinu nema javno dostupnih podataka o punjenju lokalnih proračuna. Skoro izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna pokazat će kako stvari stoje u tom pogledu. No, ponešto se može zaključiti i iz kretanja prihoda središnje države od doprinosa za mirovinsko osiguranje. Prema neslužbenim informacijama oni trenutačno u odnosu na prošlu godinu bilježe rast od gotovo 14 posto.

Ukratko, barem toliko vjerojatno na godišnjoj razini ove godine rastu i prihodi lokalaca od oporezivanja dohodaka. Drugim riječima, čini se da lokalcima, u najmanju ruku, ne ide loše i da ima manevarskog prostora za izbjegavanje kompenziranja prireza većim stopama poreza na dohodak. Od prvih najava tog smjera Vlade u poreznim promjenama najglasniji su bili oni koji ukidanjem prireza gube najviše, a to su veliki gradovi.

U tri od četiri najveća na vlasti su opozicijske stranke, koje su Vladino “povećanje fiskalne autonomije” doživjele kao politički trik, jer je na njih prebačena politički osjetljiva odluka da biraju hoće li od oporezivanja dohodaka ubirati kao i dosad ili, ako žele, manje. Iako se ni podizanjem stope poreza na dohodak plaće neće smanjiti, to nikad nije popularan potez.

Zasad je tako jedino zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević više-manje eksplicitno najavio da će ih povećati do maksimuma koji je po novom predviđen za Grad Zagreb (do 23,6% umjesto sadašnje niže stope od 20 i do 35,4% za višu stopu koja je danas 30%).

I uz to će, kažu, biti na gubitku oko 75 milijuna eura. Jer, ova runda poreznih promjena uključuje i 5-postotno  povećanje tzv. osnovnog osobnog odbitka sa 531 na 560 eura (s utjecajem i na one za uzdržavane članove), a od 2024. povećava se i dohodovni prag iznad kojeg se primjenjuje viša stopa poreza, i to sa 47.780 na 50.400 eura.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak oprezniji je u najavama/I. Ivanović/PIXSELL

Korekcije kod dohodaka od kapitala
Splitski gradonačelnik Ivica Puljak oprezniji je s najavama. “Konačnu odluku još nismo donijeli. Uvijek se trudimo da što je god moguće manje opteretimo građane. Donijet ćemo odluke za koje mislimo da su najbolje za njih”, izjavio je u vezi s planovima gradske uprave.

U okviru paketa poreznih promjena ministar financija Marko Primorac u srijedu je, pak, uz ostalo najavio i da će Vlada povećati inicijalne stope poreza na dohodak od imovine i kapitala zbog ukidanja prireza. To je zapravo i najvažnija promjena u odnosu na zakonske prijedloge iz prvog čitanja.

“To će se učiniti kako oni koji ostvaruju dohotke iz ovih izvora ne bi bili u povlaštenoj poziciji nakon ukidanja prireza, odnosno kako ne bi bili u boljoj poziciji nego prije poreznih izmjena”, izjavio je. Napomenuo je i kako se to neće učiniti na način da se da porezna autonomija jedinicama lokalne samouprave.

Kod dohodaka od kapitala glavnina očekivanih efekata povećanja sadašnje stope od 10 posto (plus prirez) na 12 posto otpada na dohotke po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti. Računa se da će ta promjena lokalnim proračunima donijeti nešto manje od 16 milijuna eura. U sferi dohodaka od imovine i imovinskih prava isto povećanje stope slijedi za one od najamnina i zakupnina, ali tu su procijenjeni fisklani efekti manji.