Rok za aktualnu ponudu za preuzimanje Liburnia Riviera Hotela (LRH) ističe danas i dioničarima koji je žele prihvatiti vrijeme “curi” da dostave SKDD-u nalog za prihvat, a slijedi saldo kroz informacije oko stečenog udjela novog većinskog vlasnika Gitone Adriatica. Tvrtka pod kontrolom austrijskog Gitonea i njemačkog krupnog kapitala sad drži blizu 54% . Kontrolni paket u rukama je lokalne samouprave, koja prodaju trenutno odbija, jer žele pronaći zajednički jezik s novim većinskim vlasnikom. Lokalci kroz tvrtku Nova Liburnija još od 2007. drži 25% + 1 dionicu, a odlučili su da će tako i ostati, jer žele pričekati da vide smjer u kojem će novi vlasnik voditi LRH. Skupština Nove Liburnije sa 60.146 glasova za Grada Opatije i općine Mošćenička draga i Matulji te 15.526 suzdržanih glasova predstavnika općine Lovran zato je i odlučila da neće prihvatiti ponudu za preuzimanje LRH.

Ipak, doznajemo da bi se za godinu dana mogla otvoriti vrata razgovorima s većinskim vlasnikom oko prodaje, što ovisi o iskoraku kompanije prema većoj povezanosti s destinacijom – podizanju kategorije, dovođenju svjetskih brendova i cjelogodišnjem poslovanju. To je navodno temeljna pretpostavka eventualnih razgovora o prodaji. Inače, njihova odluka znači i da sa 75.661 dionica lokalna samouprava, a ključni je opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić, zadržava svoj utjecaj na sve odluke LRH za koje potrebna tročetvrtinska većina. Kako navodi direktor Nove Liburnije Danijel Jerman, bez njihovog glasa ne može se mijenjati statut LRH, niti se tvrtka ne može dokapitalizirati, čime bi se eventualno promijenili odnosi. Jerman poručuje i da podržavaju namjere Gitone Adriatica o budućem poslovanju LRH-a iskazane u ponudi za preuzimanje.

“Nadamo da će iste biti i ostvarene, a Nova Liburnija spremna je u idućem razdoblju konstruktivno surađivati na ispunjenju svih budućih planova društva koji su ujedno sukladni interesima jedinica lokalne samouprave s područja Liburnije”, kaže Jerman. Odbijanje mogućnosti da se u proračune lokalne samouprave slije ukupno oko 360 milijuna kuna (nakon oporezivanja oko 320 mil. kn) procjenjuje se dugoročno dobrom odlukom.