S prvim danom 2024. u Hrvatskoj bi na snagu trebao stupiti jedan od možda i najduže iščekivanih zakona, onaj o lobiranju. U tijeku je javna rasprava o tom zakonskom prijedlogu, koji će prvi put postaviti pravila lobiranja i sankcije za njihovo nepoštivanje.

Taj iskorak važan je za razvoj te djelatnosti, povezivanje privatnog sektora s državnim institucijama i smanjivanju prostora korupcije i manipuliranja, te za osiguravanje bolje zaštite javnog interesa.

Utvrdit će standarde u obavljanju ove djelatnosti i postaviti kao uvjet za njezino legalno bavljenje akreditaciju lobista, koji moraju biti upisani u službeni registar dostupan javnosti.

Dobra vijest za ulagače
Ovaj zakon bio je, inače, prvi zadatak Hrvatskog društva lobista (HDL), osnovanog 2008. i sve ove godine nije išao na ruku umješnosti naših lobista da ga ostvare i potvrde se na terenu. Ivan Žužul, koji je ove godine preuzeo predsjedanje HDL-om, zadovoljan je da se to konačno događa jer je zakonsko reguliranje lobiranja dobra vijest za procjene investitora koji dolaze ili su već tu, jer će moći ostvariti legalnu komunikaciju s vlašću.

Zakonom se definira tko su lobisti, kao i lobirane osobe. Tako su lobisti fizičke i pravne osobe koji za naknadu lobiraju za određenog korisnika te usluge, uključujući i konzultante koji se bave lobiranjem. Lobistima se smatra i one koji lobiraju za poslodavca kod kojeg su zaposleni, te profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, uključujući poslodavačka udruženja i organizacije civilnog društva.

Oni svi moraju biti upisani u Registar lobista, a s čijom potvrdom dalje mogu zastupati interese svojih klijenata kod lobiranih osoba, odnosno dužnosnika, posebnih savjetnika i službenika u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, na državnoj i razini županija i gradova.

Registar će voditi Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, kojemu će svi koji su upisani i jednom godišnje podnositi izvješća o radu. Konkretno, prijedlog je Ministarstva pravosuđa i uprave da se unesu podaci o sadržaju i cilju, te načinu lobiranja, kao i da se navede ime osobe kod koje je lobirano. No, samo će neki od upisanih podataka iz Registra biti javni.

U HDL-u su stajališta da je sadržaj podataka koje se unosi i objavljuje treba biti i detaljniji. Konkretno, Žužul kaže da bi trebalo pratiti model koji se primjenjuje u Bruxellesu, gdje svaki lobist uz ime klijenta upisuje i približnu vrijednost posla kojeg obavlja. Zbog toga se i istovjetan registar u EU ne zove registrom lobista, nego registrom transparentnosti.

“Ovim prijedlogom jedan dio onih koji lobiraju ostaje izvan sustava, poput PR agencija ili odvjetnika. Svjesni smo da je lobista puno više i trebalo bi se i tu držati prakse u EU, gdje je akreditacija lobiste, koja ne košta, preduvjet da se uopće uđe u neko ministarstvo ili drugo državno tijelo na sastanak”, ističe Žužul. HDL, inače, trenutno ima u članstvu 46 individualaca i šest pravnih osoba, a sada će donekle biti jasnija slika tko se još sve u Hrvatskoj bavi tom djelatnošću.

Prijedlog ministra Ivana Malenice definira što nije lobistička djelatnost, a to su primjerice, aktivnosti sindikalnih i poslodavačkih udruženja, sudjelovanje na javnim skupovima i objavljivanje informacija i stavova o pojedinim zakonima u medijima ili djelovanje političkih stranaka. Kod legalnog lobiranja državni službenik mora prije svega na uvid dobiti dokaz da je lobist upisan u Registar, a ako lobiranje obavlja netko tko nije u Registru, dužan je podnijeti prijavu Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa.

Vani su kazne strožije
Čest je slučaj da državni službenici koriste svoja poznanstva u državnim institucijama i lobiraju nakon odlaska s dužnosti, no i to bi trebalo biti regulirano ovim zakonom. Prijedlogom je za takve slučajeve predviđeno obavezno “razdoblje hlađenja” koje treba proći da se netko iz te kategorije može upisati u Registar. Točnije, nakon prestanka dužnosti ili službe morat će proteći najmanje godinu dana do stjecanja lobističke akreditacije.

Ako takve osobe lobiraju prije isteka tog vremena, predviđene su sankcije do 5000 eura, dok se za lobiranje bez upisa u Registar za ostale osobe kazne mogu kretati do 4000 eura. Nepodnošenje izvješća Povjerenstvu kažnjavat će se do 1200 eura. Takve kazne već su prvih dana u javnoj raspravi dobile kritike i opasku da su u EU kazne puno strože, u Njemačkoj primjerice i do 50.000 eura.

Kritike su stigle i zbog prijedloga da upis onih koji lobiraju bez naknade bude dobrovoljan. Neovisno o tome da li je netko plaćen ili nije, pokušaj utjecaja na zakonodavca ili izvršnu vlast, po prvim reakcijama u javnoj raspravi, ne smije se isključiti iz ovog mehanizma koji treba osigurati transparentnost. Javna rasprava o ovom zakonskom prijedlogu inače je otvorena do polovice srpnja.