Debele dvoznamenkaste stope rasta izvoza, koje je za prvi mjesec ove godine (44%), ali i lanjskih 12 mjeseci (28%) objavio Državni zavod za statistiku, nekad su bile samo san, no iako ima razloga za veselje i brojnih dobrih pomaka, euforiji nema puno mjesta.

Takvom postotnom skoku uvelike su doprinijeli niska usporedna osnovica, zbog lockdowna u prvom dijelu 2020. i pada cijena i trgovine naftom i plinom, odnosno oporavak svjetskog gospodarstva i cjenovni skok energenata u prošloj godini.

Ipak, prerađivačka industrija “zgrnula” je dosad rekordnih 15,4 milijarde eura prihoda sa stranih tržišta i gotovo nema djelatnosti koja ne bilježi porast, a još je nekoliko dobrih vijesti i novina u izvoznoj statistici.

No, dva događaja definitivno obilježavaju prošlu godinu, kada je riječ o izvozu – uloga LNG-a Hrvatska i prvi puta izbijanje Slovenije na poziciju glavnog hrvatskog izvoznog tržišta!

Državna statistika bilježi pravu eksploziju na stavci izvoza struje i plina – u godinu dana skok je iznosio čak 421 posto, a u apsolutnim brojkama izvezeno je više od milijardu eura!

Izgledno je tomu najviše pridonio krčki plutajući LNG terminal, čije su uvezene količine plina, kako su nedavno objavili iz te tvrtke, u najvećem dijelu, oko 95 posto, ostale u Hrvatskoj, ali su se time oslobodile značajne količine plina iz drugih izvora, prvenstveno iz Rusije, koje su izvezene u druge zemlje.

Iz DZS-ovih podataka nije razvidno u koje zemlje su te količine plasirane, no vidljiv je trag njihovog porijekla ostavljen na uvoznim podacima, zbog snažnog rasta uvoza iz SAD-a, Nigerije i Egipta.

Slovenija se, inače, na izvozni tron uspela u zadnjem mjesecu prošle godine, a ako je suditi prema ranijim procjenama iz HGK, prethodna je stavka iz statističke evidencije također ključna za takav rezultat.

Ukupno je u Sloveniju iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti od 2,43 milijarde eura i u odnosu na prethodnu godinu to je povećanje za 58%. Godinu ranije izvoz je u susjednu zemlju oslabio u odnosu na pretpandemijsku 2019. za 5,6%.

Slovenija i Hrvatska međusobno su jako usmjerene jedna na drugu i u pravilu su jedna drugoj treće izvozno tržište, ali slovenske su brojke za nas još uvijek zavidne, i unatoč tomu što su lani imali slabiji rast izvoza, a i osjetno veći rast uvoza nego Hrvatska.

Slovenski je izvoz lani, naime, porastao za gotovo 20% i prešao 39 milijardi eura, a uvoz je uz gotovo 31% rasta iznosio 42 milijarde eura. Hrvatska je Sloveniji bila četvrto izvozno tržište, no i uz visok rast izvoza ipak nije ušla među prvih pet tržišta s kojih uvozi robe.

Slovenci po podacima RZS-a najviše uvoze iz Njemačke, Italije, Švicarske, Kine i Austrije, a glavna izvozna tržišta su im Njemačka, Švicarska, Italija, te uz nas još i Austrija.

Naših pet glavnih kupaca, uz Sloveniju, još su Italija, koja se baš lani počela vraćati na prvu poziciju, koju je nakratko u 2020. prepustila Njemačkoj, a u obje izvoz prelazi 2 milijarde eura, dok se na četvrtoj poziciji učvršćuje Mađarska, peto najvažnije je tržište BiH.

Više od milijardu eura izvozimo i u Austriju, a rekordan rezultat postignut je i na tržištu Srbije i SAD-a. Robna razmjena raste i s Turskom, a zanimljivo je i da je, suprotno ranijim podacima, godina završila s rastom izvoza u Kinu, ali i padom uvoza na godišnjoj razini.

Hrvatska inače najviše uvozi iz Njemačke, od ukupno 28,3 milijarde eura uvoza iz te je zemlje stiglo 4,2 milijarde, a slijede Italija, Slovenija, te Austrija i Kina.

Minus i plus
Na dva trenutno najosjetljivija tržišta, rusko i ukrajinsko, godinu prije krize završili smo s 204 milijuna eura izvoza u Rusiju i 58 milijuna u Ukrajinu, s tim da je izvoz u Rusiju rastao i bio najveći unatrag šest godina, dok je u Ukrajinu plasman roba bio za 0,9% ispod razine u prethodnoj godini, a te su dvije godine bile i rekordne za hrvatski izvoz u Ukrajinu.

S obzirom na ratna zbivanja i sankcije, izvjesno je da će i brojke s uvozne strane s tim zaraćenim zemljama za nas ostati visoke; iz Rusije je lani u Hrvatsku ušlo 463 milijuna eura vrijedne robe, a iz Ukrajine 44 milijuna.

Gleda li se tko je od gospodarstvenika pridonio izvoznom rezultatu, pažnju ponajprije zaslužuje poljoprivreda, koja je u prošloj godini prvi put prešla granicu od 1 milijarde eura izvoza (1,1 milijardi) i u odnosu na prije deset godina je njezin izvoz utrostručen.

I prehrambena industrija bilježi svoj vrhunac s gotovo 1,5 milijardu eura izvezenih proizvoda. Značajniju stopu rasta (76%), na krilima cjenovnog buma, imala je proizvodnja sirove nafte, koje je izvezeno u vrijednosti od preko milijardu eura, a uvoz sirove nafte rastao je još brže (134%) i dosegao 2 milijarde eura. Što se prerađene nafte tiče, izvoz je bio na razini od 928 milijuna, a uvoz 1,2 milijarde.

Promatra li se prerađivačku industriju, jednostavnije je, zapravo, izdvojiti one djelatnosti koje bilježe pad izvoza. Među njima su duhanska proizvodnja, čiji snažan rast izvoza inače traje od BAT-ovog preuzimanja TDR-a 2015. sve do pandemije, a iako ima solidan rezultat (ostvarenih 163 milijuna eura) nije prešla rezultat iz 2019., a druga je farmaceutska industrija.

Iako je korona i lani bila odličan teren za proboj, očigledno je plasman značajno porastao i na domaće tržištu, jer je izvozni rezultat farmaceuta u prošloj sjajnoj godini bio 4,6% slabiji. Rekordna za tu proizvodnju bila je 2017. godina. Negativan predznak imaju još u proizvodnji motornih vozila, koja je izvezla 631 milijuna eura.

Među onima s jakim izvoznim skokom su drvoprerađivači, uspjeli su prodati dosad rekordnih 911 milijuna eura, dok u proizvodnji namještaja, iako su i im lani brojke pozitivne, dosegnutih 285 milijuna eura izvoza još debelo zaostaje iz najboljom 2015., kada im je izvoz finalnih proizvoda premašio 347 milijuna eura.

Posustajanje Istre
Prodor je posebno vidljiv u metalnoj niši. Proizvodnja metala i metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, premašila je 2 milijarde eura, gotovo pola milijarde više nego 2020.

Proizvodnja električne opreme dosegnula je svojih rekordnih 1,45 milijardi eura prodaje na stranim tržištima, a po prvi put je i proizvodnja električne opreme prešla milijardu eura ostvarenog izvoza. I domaća računalna industrija konstantno raste, lani je izvezla 568 milijuna eura.

Gleda li se regionalno, izvozu su lani pridonijele sve županije, uz izuzetak Istarske. Ta, inače jedna od najrazvijenijih regija, već neko vrijeme posustaje kad je izvoz roba posrijedi. Lani su Istrijani izvezli tek 4,3 milijarde kuna vrijednih roba, što je najslabiji rezultat u 10 godina.

Pritom, vidljivo je iz podataka DZS-a da se prerađivačka industrija lagano oporavlja, nakon kraha pulskog Uljanika, te najviše doprinosi izvozu, dok je zanimljiv detalj,važan za podbačaj, kategorija izvoznika koje statistika vodi kao “stručne, znanstvene i tehnološke djelatnosti”.

Nekoć su to bile nevidljive stavke, da bi od 2018. do 2020. odjednom dosezale oko milijardu eura izvoza, a lani splasnule na 20-ak milijuna kuna. U Italiju Istrijani izvoze više od polovice svih roba, a lani je druga glavna destinacija bila Luksemburg, dok je godinu ranije to bila Malta.

Od županija čiji izvoz snažno raste izdvajaju se Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, te Varaždinska, Međimurska, Karlovačka, te pojedinačno najveći izvoznik Grad Zagreb.