U pravilu je rang-ljestvica kompanija koje su lani ostvarile najbrži rast prepuna zvijezda padalica. Posebice kada je riječ o onima u segmentu građevinskog, sve propulzivnijeg sektora u kojemu se tvrtke osnivaju projektno i nestaju kada projekt okonča.

No, ovog put za nekoliko od onih s doista velikim iskorakom već je sad realno ustvrditi kako ćemo ih sigurno imati prilike pratiti i u narednim godinama među najvećima na hrvatskoj poslovnoj sceni.

Dijelom se to ima zahvaliti dramatičnim promjenama na tržištu prirodnog plina i pojavi u pravom trenutku našeg LNG terminala, jer njegovi glavni korisnici osvojili su velike bodove i privukli pozornost. Ali, ima tu i nekih drugih igrača, a jedan od njih koji je obilježio prošlu godinu, je ABS Sisak.

Ta je tvrtka nastala iz nekadašnje sisačke željezare i jedna je od onih koje su povremeno znale uletjeti na listu hrvatskih Top 505 kompanija, no radilo se o kratkoročnom paljenju peći i pokretanju proizvodnje na određeno vrijeme, ovisno o potrebama talijanskih vlasnika. Sada, pak, sudeći po najavama i planovima koje za sisačku željezaru talijanski vlasnici imaju za naredne godine, koje je potvrdilo i novo vodstvo, predsjednik Uprave Davor Šošić, sisačka željezara zadržat će se na ovoj listi, kojoj je nekada, prije nekoliko desetljeća, i pripadala.

Prije nekoliko mjeseci, naime, izvršni odbor Acciaierie Bertoli Safau (ABS), inače podružnice talijanskog industrijskog diva Danielija, odobrio je veliki investicijski program na razini cijele grupacije, a koji uključuje i 200 milijuna eura ulaganja u projekt proširenja proizvodnih kapaciteta u Sisku. Šošić je za Poslovni dnevnik potvrdio da je započeta izrada studije izvodljivosti za proširenje proizvodnje na lokaciji u Sisku, gdje je u planu gradnja nove valjaonice.

Povratak proizvodnje čelika na velika vrata u Sisku događa se i na krilima odgovora europske industrije na globalna tržišna i geopolitička previranja i vraćanja kući, i to u modernijem “izdanju”. Danieli, naime, godinama razvija projekte proizvodnje tzv. zelenog čelika, kroz smanjenje ugljika, a u kombinaciji je i priprema uporabe vodika u proizvodnji.

U vlasništvu Talijana sisačka željezara još je od 2012., a posljednjih godina vidljive su značajnije investicije, no pravi iskorak tek se očekuje, i to, kako menadžment procjenjuje, ne samo u povećanju proizvodnje, nego i potpunoj promjeni proizvodnje u kojoj bi umjesto sadašnjih poluproizvoda trebali dominirati gotovi proizvodi. Investicije se očekuje realizirati u trogodišnjem razdoblju, a zbog visokih cijena sirovine i povećane proizvodnje evidentno je da ABS planira učvrstiti svoju poziciju među najvećima u Hrvatskoj.

Pravi procvat na poslovnoj sceni donosi i krčki plutajući terminal ukapljenog plina, koji je profunkcionirao u pravi trenutak s obzirom na potražnju na europskom tržištu, no on ne samo da gura među velike igrače državnu tvrtku LNG Terminal, nego i ostale, a prvenstveno dvije tvrtke s kojima ima zaključene ugovore o korištenju najvećih količina plina, MVM Ceenergy Croatia i MET Croatia.

Ti novi igrači na tržištu prirodnog plina u Hrvatskoj imaju različit put. MVM Ceenergy, koji je u vlasništvu najvećeg mađarskog energetskog holdinga MVM Grupe, osnovan je tik pred početak rada terminala i u prvoj godini imao simboličan prihod od 13,5 tisuća kuna, da bi lani oni, s komercijalnim početkom rada krčkog terminala, eksplodirali na 3,6 milijardi kuna.

MET Croatia s druge strane dio je projekta kojeg je tadašnji MOL Energy Trading (MET) Holding osnovao još 2013., kao jednu u nizu tvrtki koje ima na ovom dijelu Europe, pripremajući se za početak liberalizacije tržišta plina u Hrvatskoj i zauzimanje pozicije na njemu. No, zamah u poslovanju došao je tek s krčkim terminalom, koji mu je prihod s 390 milijuna iz 2020. lani podigao na 2,5 milijardi.

Budući da u Europi vlada potražnja za plinom iz neruskih izvora, kao i da se pokušava do maksimuma povećati kapacitete hrvatskog LNG terminala, te da cijene plina rastu u nebo, za očekivati je da će i u ovoj godini ove tvrtke zadržati i učvrstiti visoka mjesta među najvećim kompanijskim imenima u Hrvatskoj.

‘Zlatan’ ukapljeni plin

Osim ovog dvojca, na trgovini ukapljenim plinom u listu najbržerastućih uspela se još i mlada zagrebačka tvrtka Continental Dynamics u vlasništvu Filipa Prižmića i Daniela Vukova, koja je već ušla i među 505 najvećih hrvatskih tvrtki. Iz redova trgovaca energentima ponovno se među poduzetnike koji snažno rastu vraća Air BP Croatia, hrvatska tvrtka britanskog naftnog giganta BP-a.

Ta je tvrtka sa svojom prodajom goriva za avione zapravo rekordan rezultat u Hrvatskoj već bila postigla prije izbijanja pandemije koronavirusa, točnije 2018. (302 milijuna kuna prihoda), te se nalazila među najbrže rastućim kompanijama, ali su joj aktivnosti u međuvremenu smanjene toliko da ju je lanjski rezultat i ostvarenih 170 milijuna prihoda opet gurnuo među “progresivce”. Kao i Air BP, ponovan ulazak na ovoj listi bilježi se i za jednu francusku tvrtku u Hrvatskoj, koja već godinama gradi svoju poziciju na gospodarskoj sceni u niši koja s intenziviranjem razvoja craft-pivara i u Hrvatskoj postaje sve zanimljivija i traženija – pivarskom ječmenom sladu.

Riječ je o Axereal Croatia iz Nove Gradiške, u vlasništvu francuske grupacije Axereal, koja i dalje snažno izvozi, ali ima i kupaca na domaćem tržištu, a osim ječma s hrvatskih polja pribavlja i organizira proizvodnju i drugih ratarskih kultura, povezujući kooperante na području cijele zemlje, od krajnjeg istoka do Međimurja, pa i Istre.

Uloga Eurospina

Među brzorastućim se i ove godine nalaze i trgovci, a najnovija pojava je talijanski lanac Eurospin, koji polako širi svoju prodajnu mrežu u Hrvatskoj i povoljnim cijenama privlači kupce. Visokim rastom izdvaja se još i Lonia. I na tržištu dostave hrane koje se zadnjih godina sve snažnije razvija i ima sve oštriju konkurenciju, Wolt Zagreb i dalje se izdvaja visokim stopama rasta.

Po ostvarenim prihodima ta je tvrtka, koja je dio finske kompanije koja i na tržištima drugih zemalja bilježi rast, lani uspjela nadmašiti dotad rekordnu pandemijsku 2020. Na ulicama gradova dostavljači hrane i ostalih proizvoda postali su dio svakodnevice, no ostali glavni konkurenti nisu se, pak, ovaj put našli na najnovijoj Dun & Bradstreetovoj listi najbržerastućih tvrtki u Hrvatskoj.

Ranijih godina među onima sa skokovima u prihodima redovito su bili trgovci automobilima, a u pravilu su to bili trgovci rabljenim automobilima, no ovaj put iz segmenta poslovanja s automobilima pojavljuje se tek Intercity, zagrebačka tvrtka koja je specijalizirana za prodaju i dugoročni najam luksuznih, sportskih, poslovnih i suv vozila, a kako se sami reklamiraju, posebna pogodnost koju pružaju su nabava i uvoz automobila po želji kupca.

No, iz podataka o najbrže rastućim doznaje se i da prva elektronička cigareta koju je razvila grupacija HG Spot, konačno dobiva prođu na tržištu. Točnije, može se dobiti hint iz podataka o prihodima njezine tvrtke Wiip Technology, koja na tržištu nudi ovaj brend Wiip e-cigaretu i e-tekućine.

Dok su se mnogi bazirali na plasman i prodaju raznih elektronskih gadgeta, koji su popularni i unosni, oni su odabrali “preodgoj” hrvatskih pušača od običnih ka onim elektronski profinjenima, a ta politika Wiip Technologyju je u godinu dana, dakle nedugo nakon plasmana na tržište, povećala prihode s 15 milijuna na 45 milijuna kuna.

Jedan od novih igrača na domaćoj sceni, i to baš u segmentu igrača na sreću, tvrtka je Top Games u vlasništvu Bože Matića. Ta je tvrtka nedavno osnovana, prije dvije godine, a u startu se probila gotovo do 100 milijuna kuna prihoda, te je na putu prema velikima, pogotovo ima li se u vidu više nego intenzivna medijska kampanja njegovog brenda Rizk online casino.

Građevinarske snage

U društvo poduzetnika s velikim rastom prihoda je i tvrtka Ciglane Nekretnine, koja već dugo egzistira bez većih aktivnosti, no u žiži javnosti našla se početkom prošle godine zbog objava informacija u medijima o pokretanju velikog projekta gradnje elitnog naselja na zagrebačkom Črnomercu, na mjestu na kojemu je nekad bila Ciglana.

U vlasničkim promjenama nakon 1990.-ih Ciglana je od Ivice Todorića završila u rukama tvrtke Ciglane Nekretnine, inače u vlasništvu mađarskih investitora, kojima se tijekom prošlog ljeta pridružio još jedan novi partner iz Mađarske i podebljao temeljni kapital tvrtke s 323 na 472 milijuna kuna.

O samom projektu i gradnji vila i ostalih luksuznih sadržaja još uvijek se malo zna, iako je iz redova potencijalnih zainteresiranih vlasnika susjednih parcela među kojima je odvjetnik Anto Nobilo lani bilo informacija u javnosti da su ishođene dozvole od Grada za pristupne ceste. No, u međuvremenu Grad ima novu vlast i gradonačelnika i pitanje je kako će se razvijati taj zapadni dio metropole.

Iz segmenta gradnje nekretnina među rastućima se izdvaja sesvetska tvrtka Azimut Projekt, koja ima desetogodišnje iskustvo i reference u gradnji u Zagrebu, ali i na jadranskoj obali. Iz te je niše među ostalim na ovoj listi i Begamont građenje, tvrtka specijalizirana za gradnju većih stambenih zgrada u zagrebačkim naseljima.

Vidljiv iskorak na tržištu po vrijednosti ostvarenih prihoda imao je Riko d.o.o., hrvatska podružnica slovenske tvrtke koja se bavi inženjeringom na projektima za uvođenje suvremenih, ekološki prihvatljivih tehnologija. Prisutna je i u drugim zemljama, a u Hrvatskoj je angažirana na projektima centara za gospodarenje otpadom u Zadru i postrojenja za obradu otpadnih voda u Pleternici i Požegi.

S oporavkom turizma na listi je, naravno, i niz tvrtki iz te niše, no pažnju privlače i neki od igrača iz djelatnosti koje su rjeđe na ovom popisu, na kojemu se, primjerice, našla najveća hrvatska tvrtka u BPTO industriji za usluge kontaktnog centra i izdvajanja poslovnih i tehnoloških procesa M Plus Croatia.

Iz poljoprivrednog sektora, pak, probila se tvrtka Marija Despotovskog El Taurus iz Virovitice, koja se bavi uzgojem i prodajom goveda, a jedna je od članica Udruge Baby-Beef. U društvo se uvrstila i Agencija Alan, državna tvrtka ovlaštena za plasman hrvatskog oružja i proizvoda vojne namjene, kao i uvozom oružja, koja je inače prethodnih nekoliko godina imala “sušu”, no lanjski rezultat još je ispod nekadašnjih ostvarenja na godišnjim razinama.

Međutim, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i lavinu u naoružavanju koju je ona pokrenula, za očekivati je da Agencija Alan u ovoj i narednim godinama zadržati tempo rasta.

Munjevit uspjeh koji je hrvatska aplikacija digitalnog novčanika Aircasha postigla u vrijeme korone potvrdio se i u postpandemijskom razdoblju, jer mlada tvrtka Hrvoja Ćosića i Jakova Pinjuha, nastavlja rasti još snažnije. Prošle godine Aircash je postao član principal Mastercard kartične sheme i izdaje Mastercard karticu s licencom za područje Europskog gospodarskog prostora, što je utjecalo i na rezultat, a osnivači računaju da će nastaviti s učvršćivanjem pozicije na tržištu elektroničkog novca. U međuvremenu su osnovali i tvrtku u SAD-u.

Povratak ‘otpisanih’

Na listu onih s visokim rastom prihoda ubacili su se tradicionalno i neki od ‘mrtvaca’, koji po sili zakona i postupka koji se provodi u stečaju, ostvarili prihode, a ovaj put su to pulsko Uljanik Brodogradilište, te Kerum u stečaju, kojima su na račun sjeli novci od prodaje imovine, te ne predstavljaju znak oživljavanja poslovnih aktivnosti.

Zadnji ‘bljesak’ ima i Delivery Hero Croatia, tvrtka poznatog njemačkog lanca koji je tržišnom lideru u dostavi hrane Glovu polovicom prošle godine prodao među ostalim i hrvatski brend u dostavi hrane Pauza.hr, s objašnjenjem predstavnika njemačkog vlasnika kako se povlače jer imaju druge prioritete koji su ispred njih. Ta je tvrtka, naime, nakon lanjskog rekordnog prihoda sada u postupku likvidacije.

Među tvrtkama koje su svoje mjesto zbog naglo povećanih prihoda našle na ovoj listi ima i onih koje se suočavaju s problemima likvidnosti i u tijeku je stečajni postupak, a takav je Intronic vlasnika Nenada Jagodića, tvrtka koja je inače registrirana za proizvodnju električnih strojeva. Još prije korone tvrtka je išla u predstečajnu nagodbu, ali je i nakon toga imala teškoća. Uskoro će se, u listopadu, održati ispitno i izvještajno ročište, na kojemu će vjerovnici utvrditi što dalje i kakva je sudbina ove tvrtke.

Za kraj, na listi je pojavio jedan specifičan slučaj ekspresnog rasta koji su problematizirali sami revizori koji su ocjenjivali financijsko izvješće dotične tvrtke i jasno su dali do znanja da taj rast nije rezultat dobre poslovne godine, nego po njima dvojbenog računovodstvenog prikazivanja vrijednosti nekretnina. Tvrtka se zove Amplitudo, iz Osijeka je, bavi se iznajmljivanjem poslovnih prostora regionalnog trgovačkog centra Portanova, nema zaposlenih i u vlasništvu je J&T banke. Prihodi od najma istina bili su nešto viši, no nekoliko puta veći od toga u ukupnim prihodima iznos je do kojeg se došlo, po upravi, svođenjem fer vrijednost ulaganja u nekretnine.

Revizor ocjenjuje da je time ukupan prihod precijenjen za 166 milijuna kuna, a osim toga dao je negativno mišljenje i zbog toga što financijski izvještaji ne prezentiraju efekte promjene računovodstvene politike za ranije razdoblje, kako je to propisano.

Iako u pravilu među najbrže rastućim očekujemo i nadamo se detektirati neke nove Rimce ili Infobipove, u pravilu, dakle, prevladavaju slične djelatnosti kakve standardno ispunjavaju ovu rang-ljestvicu poduzetnika, u kojoj je uočljivo da nedostaje tvrtki iz klasične prerađivačke industrije, a iako je, potpomognuta i europskim fondovima, krenula opća epidemija zelene tranzicije i poplava OIE, zasad izostaju i tvrtke koje se bave tim poslovima.