Slavonija je nekoć bila žitnica bivše države, a mnogi će reći i Europe. Danas je to sve prazniji i zapušteniji kraj. Mnogi od tadašnjih stočara, ratara, voćara i povrtlara završili su u poljoprivrednoj mirovini.

Poljoprivrednici u Hrvatskoj dobivaju mirovinu samo ako su se tijekom cijelog svog života bavili poljoprivredom i šumarstvom te ako su upisani u Upisnik poljoprivrednika, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva te šumoposjednika, Mirovina.hr.

Oni koji su se uz svoj redoviti posao bavili poljoprivredom, ne stječu pravo na poljoprivrednu mirovinu, niti na bilo kakav dodatak.

Neki od umirovljenih poljoprivrednika su se tim poslom nastavili baviti i u poznim godinama jer nemaju izbora. No, njima se mirovina zbog toga neće povećati, osim kao i svima drugima – usklađivanjem.

Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje otkriva kako je mirovine za lipanj dobilo ukupno 44.038 umirovljenih poljoprivrednika. Prosječna mirovina iznosila je 1.632,44 kune za 21 godinu, šest mjeseci i dva dana provedena na poljima, nasadima i u štalama te evidentirana u upisnicima i područnim ispostavama.

U taj su prosjek ušle i mirovine po međunarodnim ugovorima. Inače, prosječna je starosna mirovina, uključujući i međunarodne ugovore, za umirovljene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u lipnju iznosila 2.707,76 kuna i ostvarena je za 31 godinu i tjedan dana staža. Nešto su bolje prošli oni s 40 i više godina staža, a takvih je u lipnju bilo 108.320, koji su na svoje račune dobili u prosjeku 4.170,55 kuna.

Male mirovine

Statistika HZMO-a otkriva da je najviše poljoprivredne mirovine u lipnju dobilo šest osoba. To su odreda starosne mirovine koje u prosjeku iznose 9.900,79 kuna, a zaslužene su tijekom 36 godina, devet mjeseci i 12 dana staža.

Poljoprivredne mirovine do 500 kuna primilo je 808 osoba, a one su u prosjeku iznosile 307,03 kuna te su isplaćene temeljem 18 godina, 11 mjeseci i 17 dana staža. Pritom su najlošije prošli primatelji najnižih invalidskih poljoprivrednih mirovina, njih 21, jer je njihov prosjek mirovina svega 238,24 kune, stečen za 15 godina, sedam mjeseci i 13 dana.

Statistika otkriva da ništa bolje nije prošao ni 291 primatelj najnižih obiteljskih poljoprivrednih mirovina, jer je njihov prosjek 298,26 kuna.

Od ukupnog broja primatelja poljoprivrednih mirovina, njih 37.689 ostvarilo pravo na starosnu mirovinu u prosječnom iznosu od 1.664,37 kuna, ostvarenom za 222 godine, dva mjeseca i 19 dana.

Uz njih, tu je i 1.428 primatelja invalidske mirovine, koja prosječno iznosi 2.207,61 kunu za 18 godina, devet mjeseci i devet dana. Obiteljske mirovine prima 4.921 osoba u prosječnom iznosu od 1.220,97 kuna za 16 godina, devet mjeseci i 20 dana rada u poljoprivredi.

Gledajući ukupno mirovine bez međunarodnih ugovora, one su u prosjeku za lipanj iznosile 3.050,61 kunu, a ostvarene su za 30 godina, 10 mjeseci i četiri dana staža. Mirovine koje nisu obračunate po međunarodnim ugovorima je dobilo 953.115 umirovljenika.

Vidljivo je i da je najviše primatelja u kategoriji između 1.500 i 2.000 kuna, gdje spada i ukupni prosjek poljoprivrednih mirovina.