Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Ljubljanska – Slavonska nova poslovna žila kucavica Zagreba

Autor: Ivan Pandžić
19. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Na svakom križanju trebaju niknuti poslovni tornjevi, zona uz Ljubljansku već je prenamijenjena u poslovnu, a upravo je raspisan natječaj za neboder Ljubljanska – Selska

Najvažniji zagrebački prometni pravac koji čine Slavonska i Ljubljanska avenija trebala bi prema planovima zagrebačke uprave u budućnosti postati nova poslovna žila kucavica grada. Na svakom križanju s magistralnim cestama planira se gradnja poslovnih tornjeva, tj. nebodera većih od devet etaža. Ljubljanska se proširuje na tri traka, a ukoliko dođe do izgradnje lakošinske željeznice ili metroa jedan krak bi prolazio i Ljubljanskom avenijom. Nedavno je u izmjenama Generalnog urbanističkog plana provedena prenamjena i gotovo sav prostor uz Ljubljansku od Savske ceste do Ulice Hrvatskog sokola prebačen u pretežito poslovnu namjenu. Time je otvoren put za popunjavanje prostora između nebodera – također poslovnim sadržajima niže katnosti, u kojima bi stanovanje zauzimalo samo manji dio.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Gradnja nebodera
Potez Savska – Hrvatskog sokola trebao bi prvi biti reurbaniziran, a prvi korak je već učinjen – upravo je raspisan urbanističko-arhitektonski natječaj za neboder na jugozapadnom dijelu križanja Ljubljanska – Selska. Investiror novog nebodera Ljubljanska – Selska bi navodno trebala biti Hypo-Alpe-Adria Bank, a konačna visina još nije određena nego će to biti prepušteno zamislima arhitekata. Parcela je prilično mala (3698 četvornih metara), ali je koeficijent nadzemne izgrađenosti šest – što znači da bi budući neboder mogao imati maksimalno 22.134 četvornih metara. Sljedeća križanja na kojima bi u budućnosti trebali biti raspisani natječaji jesu Zagrebačka – Ljubljanska i buduća produžena Vrapčanska – Ljubljanska.
“U gradu postoji pretjeran strah od gradnje visokih objekata, ali njih treba graditi gdje je to moguće jer popravljaju sliku grada i postojeću substandardnu gradnju. Ljubljanska i Slavonska upravo su idealan primjer za takvu gradnju i na svakom križanju s magistralnim cestama će se ići na kuće više od devet etaža. To su avenije koje mogu podnijeti pojačani promet, a dodatno bi se efikasni javni prijevoz trebao osigurati šinskim sustavom koji upravo razmatraju stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti. Iako su tornjevi uglavnom poslovne namjene, ne treba bježati od mogućnosti da se danas visoke kuće s kvalitetnim materijalima mogu graditi i za stambenu namjenu”, objašnjava pročelnik zagrebačkog Ureda za strategijsko planiranje Slavko Dakić. Po njegovim rječima, takvo cjelovito planiranje već se može provesti za prostore zapadno od Šarengradske i istočno od Držićeve ulice, dok bi za središnji dio koji obuhvaća najvećim dijelom Trnje još trebalo provesti dodatne elaboracije. Iako procjene kažu da je samo ove godine sagrađeno ili pred završetkom čak 200 tisuća četvornih metara poslovnih prostora smještenih uglavnom u neboderima uz Radničku cestu, Dakić smatra da u Zagrebu ne bi trebalo doći do prezasićenosti poslovnim prostorima.
“Danas u Europi ne postoji prezasićenost poslovnim prostorima, nego oni direktno određuju prosperitet grada. U Londonu kažu kako poslovni prostori određuju njihov ekonmski rast. Zagreb treba postati financijsko-poslovno središte jugoistočnog dijela Europe za što postoje sve geografske predispozicije. U takvoj situaciji nužno je postojanje velike količine poslovnih prostora u visokim objektima”, smatra Dakić.

Najvažniji zagrebački prometni pravac koji čine Slavonska i Ljubljanska avenija trebala bi prema planovima zagrebačke uprave u budućnosti postati nova poslovna žila kucavica grada. Na svakom križanju s magistralnim cestama planira se gradnja poslovnih tornjeva, tj. nebodera većih od devet etaža. Ljubljanska se proširuje na tri traka, a ukoliko dođe do izgradnje lakošinske željeznice ili metroa jedan krak bi prolazio i Ljubljanskom avenijom. Nedavno je u izmjenama Generalnog urbanističkog plana provedena prenamjena i gotovo sav prostor uz Ljubljansku od Savske ceste do Ulice Hrvatskog sokola prebačen u pretežito poslovnu namjenu. Time je otvoren put za popunjavanje prostora između nebodera – također poslovnim sadržajima niže katnosti, u kojima bi stanovanje zauzimalo samo manji dio.

Gradnja nebodera
Potez Savska – Hrvatskog sokola trebao bi prvi biti reurbaniziran, a prvi korak je već učinjen – upravo je raspisan urbanističko-arhitektonski natječaj za neboder na jugozapadnom dijelu križanja Ljubljanska – Selska. Investiror novog nebodera Ljubljanska – Selska bi navodno trebala biti Hypo-Alpe-Adria Bank, a konačna visina još nije određena nego će to biti prepušteno zamislima arhitekata. Parcela je prilično mala (3698 četvornih metara), ali je koeficijent nadzemne izgrađenosti šest – što znači da bi budući neboder mogao imati maksimalno 22.134 četvornih metara. Sljedeća križanja na kojima bi u budućnosti trebali biti raspisani natječaji jesu Zagrebačka – Ljubljanska i buduća produžena Vrapčanska – Ljubljanska.
“U gradu postoji pretjeran strah od gradnje visokih objekata, ali njih treba graditi gdje je to moguće jer popravljaju sliku grada i postojeću substandardnu gradnju. Ljubljanska i Slavonska upravo su idealan primjer za takvu gradnju i na svakom križanju s magistralnim cestama će se ići na kuće više od devet etaža. To su avenije koje mogu podnijeti pojačani promet, a dodatno bi se efikasni javni prijevoz trebao osigurati šinskim sustavom koji upravo razmatraju stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti. Iako su tornjevi uglavnom poslovne namjene, ne treba bježati od mogućnosti da se danas visoke kuće s kvalitetnim materijalima mogu graditi i za stambenu namjenu”, objašnjava pročelnik zagrebačkog Ureda za strategijsko planiranje Slavko Dakić. Po njegovim rječima, takvo cjelovito planiranje već se može provesti za prostore zapadno od Šarengradske i istočno od Držićeve ulice, dok bi za središnji dio koji obuhvaća najvećim dijelom Trnje još trebalo provesti dodatne elaboracije. Iako procjene kažu da je samo ove godine sagrađeno ili pred završetkom čak 200 tisuća četvornih metara poslovnih prostora smještenih uglavnom u neboderima uz Radničku cestu, Dakić smatra da u Zagrebu ne bi trebalo doći do prezasićenosti poslovnim prostorima.
“Danas u Europi ne postoji prezasićenost poslovnim prostorima, nego oni direktno određuju prosperitet grada. U Londonu kažu kako poslovni prostori određuju njihov ekonmski rast. Zagreb treba postati financijsko-poslovno središte jugoistočnog dijela Europe za što postoje sve geografske predispozicije. U takvoj situaciji nužno je postojanje velike količine poslovnih prostora u visokim objektima”, smatra Dakić.

Novi most
Potez Ljubljanska – Slavonska koji prolazi kroz cijeli grad postat će još važniji ako ikad bude ostvaren projekt Zagreba na Savi, te se sagradi novi most koji će spajati potez Ulica SR Njemačke – Draškovićeva, napravi se novi “city” na mjestu Gredelja i Paromlina. Zasad je sagrađen drugi Jankomirski most, napravljena denivelacija križanja Slavonska – Heinzelova, proširuje se Ljubljanska, radi se podvožnjak na Škorpikovoj. Dalje bi se trebala denivelirati i sva križanja te dvije avenije, čime bi se zaista stvorili uvjeti da prometnica može podnijeti epitet poslovnog središta. Ne treba zaboraviti da se Slavonska križa i s Radničkom na kojoj su već niknuli neboderi koji je dodatno prometno opterećuju, a na zapadu mnogobrojni trgovački centri. Na gradskoj upravi je da zaista i ostvari svoje planove o poslovno-prometnoj kucavici grada.

Podsljemenska zona bez nebodera

Prema GUP-u, neboderi se u Zagrebu mogu graditi svagdje osim u podsljemenskom dijelu, sjeverno od Aleje Bologne, Karažnika, Bolničke ulice, Ilice, Vlaške, Maksimirske i ulice Dubrava. Također se ne mogu graditi niti u sjeverno od željezničke pruge na potezu Trg Francuske Republike – Heinzelova, osim u bloku Badel. U GUP-u se navodi da je gradnja nebodera posebno opravdana u sklopu naglašavanja pojedinih točaka u makrovizuri grada – kao što su vizure s juga i u smjeru istok- zapad uz naglašene gradske prometnice.

Autor: Ivan Pandžić
19. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close