Nazadovanje Hrvatske za dva mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u odnosu na prošlu godinu pokazuje da ona nije privlačna za investicije te da je potrebno provesti reformu javne uprave i poticati inovativnosti, rečeno je na današnjoj novinskoj konferenciji Nacionalog vijeća za konkurentnost (NVK).
Hrvatska je nazadovala za dva mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u odnosu na prošlu godinu te se u najnovijem „Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2014.-2015.“ nalazi na 77. mjestu od 144 zemalja.
"Zauzimanje 77. mjesta na ljestvici govori nam o tome da hrvatsko društvo i ekonomija nisu privlačni za investicije. To moramo nužno preokrenuti i iskoristiti izvješće kao dijagnostičku podlogu za definiranje poteza s kojima ćemo promijeniti stanje“, kazao je Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a na današnjem predstavljaju izvješća u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
„Većina negativnih atributa nalazi se u javnom sektoru i zato bismo trebali započeti reforme u tom dijelu koji najviše koči investicije, i to čim prije. To su javna uprava, javne politike i porezna politika“, dodao je Mudrinić.
Hrvatska s ovogodišnjom ocjenom od 4,13 stagnira na svjetskoj ljestvici konkurentnosti, dok je u proteklih 7 godina trend u padu. Međutim, u nekim indeksima uočljiv je napredak, kazao je Mudrinić.
Ovogodišnje izvješće tako pokazuje poboljšanje ocjene faktora institucija, zdravlja i osnovnog obrazovanja, efikasnosti tržišta roba i tržišta rada, razvoja financijskog tržišta, poslovne sofisticiranosti i tehnološke spremnosti. S druge strane, zamjetan je pad ocjene makroekonomskog okruženja, inovativnosti, veličine tržišta, visokog obrazovanja i infrastrukture.
„Izvješće ukazuje na potrebu poticanja inovativnosti te na nedostatak provedbe strukturnih reformi bitnih za održiv ekonomski rast i povećanje globalne konkurentnosti“, zaključio je Mudrinić.
Krešimir Sever, predstavnik sindikata u NVK-u kazao je da indeks konkurentnosti već četiri godine uglavnom stagnira i da je još u silaznoj putanji, te da ne očekuje skorašnji zaokret trenda. Upozorio je na pad potrošnje i potražnje u Hrvatskoj, a vladinu politiku usporedio s psom koji pokušava uhvatiti vlastiti rep.
Darinko Bago, predstavnik izvoznika u NVK-u, istaknuo je da izvoz, koji je po nekim izračunima porastao za 2 do 3 posto u odnosu na prošlu godinu, ne može u kratkom roku biti jedini izlaz za gospodarstvo Hrvatske. Upozorio je i na neizvjesno međunarodno okuženje koje će utjecat na budućnost hrvatskog izvoza.
Na prvom mjestu ljestvice globalne konkurentnosti u ovoj godini nalazi se Švicarska, a slijede Singapur, SAD, Finska, Njemačka i Japan.
Od srednjeeuropskih zemalja, Češka na 37. mjestu bilježi solidan oporavak nakon višegodišnjeg pada, a manji oporavak bilježe i Mađarska i Slovačka. Od jugoistočnih europskih zemalja, Bugarska je nastavila napredovati i zauzela 54. mjesto, a Rumunjska i Makedonija su zabilježile najveće poboljšanje ocjene konkurentnosti, zauzevši 59. i 63. mjesto, po čemu su ispred Hrvatske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Perspektive i konkurentnost
Pored svjetskog gopodarskog foruma konkurentnošću država bavi se IMD (Institut za razvoj menadžmenta) koji je prije nešto više od mjesecdana objavio sličnu rang-listu.
Hrvatsku bi trebao zabrinuti satanak u Berlinu jer je potvrđeno da Angela Merkel s predstavncima tih država nema o čemu razgovarati. Jer njena omiljana tema je konkurentnost; posebno jedinični tročkovi rada. Podsjetimo, razlike u produktivnoati pa onda naravno i cijeni sata rada unutar EU su 1 : 10. Nikakvo čudo uz ovakve razlike u jediničnim trškovima rada.
kad je Angela Merkal bila u posjetu Grčkoj, zaključak je bio da se “njeni jedinični troškovi rada razvijaju u smjeru koji daju nadu da bi Grčka mogla postati globalno konkurentna”. Također je iznijela i stav njamačke vlade da se Grčkka mra orijentirati na urizam i poljoprivredu.
Njemačka nema niakav stav glede Zapadnog Balkana (bivše republike SFRJ sada nezavisnedržave minus Slovenija koju je zamijenila Albanija).
Za taj dio Evrope ostaju tek – perspektive, što je susret u Berlinu jasno i nedvosmisleno potvrdio.
Uključite se u raspravu