Ministar financija Slavko Linić na sastanku je održanom 4. listopada od predstavnika svog ministarstva koji sjede u sanacijskim vijećima zdravstvenih ustanova zatražio da sazovu hitne sjednice vijeća i da rasprave o šest bitnih točaka.

Linić od svojih ljudi traži da se naprave projekcije dugovanja bolnica i domova zdravlja do kraja godine, te da se predlože mjere svođenja u financijske okvire za sljedeću godinu. Linić je također najavio i novi model plaćanja zdravstvenih ustanova, te je predložio i da se plaće radnicima koji su sudjelovali u štrajku ne isplaćuju iz bolničkih proračuna već iz sindikalne bagajne.Vlada je 1. siječnja usvojila Zakon o sanaciji javnih ustanova te je par mjeseci kasnije imenovala i sanacijska vijeća i ravnatelje u bolnicama i domovima zdravlja. Ulaskom u sanaciju, ustanove u vlasništvu lokalne samouprave prešle su pod upravljanje države.

Istodobno je Vlada odobrila i sanaciju u iznosu od 5 milijardi kuna te je u lipnju dobavljačima lijekova i medicinskih proizvoda uplaćeno 3,3 milijarde za dugove nastale do 31. prosinca 2012. godine. No, ovom sanacijom obuhvaćene su isključivo bolnice u vlasništvu države i ljekarne. Do danas nije provedena i sanacija starih dugova županijskih bolnica premda su se županije odrekle osnivačkih prava kako bi se sanirali stari dugovi i njihovih ustanova. No, bolnice su i u prvih šest mjeseci 2013. godine nastavile stvarati nove gubitke i nove obveze pa polugodišnji skor iznosio oko 500 milijuna kuna minusa.Preuzimanje kontrole nad zdravstvom Liniću je omogućila Vlada osnivanjem koordinacijskog tijela za praćenje provedbe sanacije. Vlada je u tijelo imenovala devet članova, a među njima i ministra Linića. 

Točka 1

Radnici u štrajku
Sanacijski upravitelji dužni su zatražiti popis radnika koji sudjeluju u štrajku u mjesecu listopadu, a koji to moraju potvrditi i svojim potpisom. Upravitelji su ih dužni upoznati da im za vrijeme provedeno u štrajku plaću neće isplaćivati zdravstvena ustanova (sukladno čl. 280 Zakona o radu). U tim slučajevima, plaća se može isplatiti na račun sindikata. Također su dužni rukovoditelje organizacijskih jedinica upoznati s činjenicom da radnici koji sudjeluju u štrajku ne mogu obnašati rukovodeće dužnosti. Upute su restriktivne i rigorozne, a postavlja se i pitanje je li dio njih u skladu sa zakonima.

Točka 2

Visina isplaćenih bruto plaća u 2013.
Sanacijski upravitelji dužni su dostaviti listu isplata bruto plaća (uključujući sve dodatke, dežurstva, pripravnosti i ostalo) radnika koji imaju mjesečnu bruto plaću veću od 35.299,26 kuna (mjesečna plaća utvrđena za predsjednika Vlade) u 2013. godini. Tijekom štrajka u medijima su objavljeni iznosi plaća pojedinih liječnika koje su nerijetko iznosile i više od 23.000 kuna neto mjesečno, a bilo je i onih čije su plaće bile veće i od 30.000 kuna neto mjesečno.

Točka 3

Puna primjena centralnog obračuna plaća
Sanacijski upravitelji dužni su osigurati punu primjenu centralnog obračuna plaća počevši od plaće za listopad 2013. (isplata u studenom). U protivnom, plaća za listopad neće biti isplaćena.
Isplate plaća za listopad putem centralnog obračuna plaća upitna je i dovesti će do niza problema u najosjetljivijem dijelu poslovanja odnosno isplati plaća.

Točka 4 

Ugovor s HZZO-om
Sanacijski upravitelji koji nisu potpisali ugovor s HZZO-om o provođenju bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite trebaju pismeno obrazložiti razloge nepotpisivanja ugovora.

Točka 5 

Procjena financijskog rezultata za 2013. i mjere uravnoteženja
Sanacijski upravitelji dužni su napraviti procjenu financijskog rezultata za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca ove godine temeljem ostvarenih i projiciranih prihoda iz svih izvora, uključujući i prihode HZZO-a, za isto razdoblje (izuzeti prihode ostvarene po osnovi asignacije) i nastalih rashoda u tom razdoblju (ne uključujući gubitke prethodnih razdoblja). Ovime je potvrđeno ono o čemu se pisalo, a apostrofirala je i Udruga poslodavac u zdravstvu, da se iz rezultata poslovanja u 2013. godini moraju isključiti prihodi koje su bolnice dobile kroz sanaciju da bi se dobio realan rezultat poslovanja u ovoj godini. Sanacijski upravitelji obvezni su u slučaju procijenjenog gubitka za 2013. godinu izraditi i predložiti mjere koje će dovesti do uravnoteženja financijskog plana za 2014. godinu (ukidanje odjela, racionalizacija broja zaposlenih…). Masterplan hrvatskih bolnica i outsourcing nezdravstvenih djelatnika projekti su koje Ministarstvo zdravlja radi posljednih godinu dana. No, u ovom trenutku od konkretnih poteza nema ništa odnosno još se nije u javnost izašlo s konkretnim prijedlozima. U pripremi je i projekt ljudskih resursa u zdravstvu.

Točka 6 

Novi model financiranja
Temeljem dogovora Koordinacijskog tijela Vlade za provedbu reformskih mjera za smanjenje deficita, rashodi svih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država, odnosno jedinice lokalne i područne samouprave u državnom proračunu za 2014. godinu bit će iskazani po prirodnoj vrsti rashoda, kao i kod ostalih proračunskih korisnika. Navedeno znači da se zdravstvene ustanove više neće financirati temeljem fakturirane realizacije. Dugoročno gledano, ovo je najdalekosežnija Linićeva uputa koja zdravstvene ustanove u budućnosti vidi kao klasične proračunske korisnike sa utvrđenim sredstvima za materijalne troškove, plaće zaposlenih i ostale troškove. Naime, do sada je novac za zdravstvo u državnom proračunu bio na rashodovnoj poziciji vođen pod naknadama građanima i domaćinstvima i zdravstvene ustanove nisu bile pojedinačno navedene, izuzev u dijelu koji se odnosi na investicije. Ovakav model, smatraju poznavatelji sustava, puno je rigidniji od Beveridgeovog modela financiranja zdravstva (Hrvatska trenutno ima model financiranja koji ima elemente Bismarkovog i Beveridgevog modela), odnosno ide u smjeru tzv. Semaškovog modela. Ovakvu uputu, dodaju, mogao je donijeti samo netko tko u potpunosti ne poznaje način rada i funkcioniranje zdravstvenih ustanova i zdravstvenog osiguranja. Otvoreno je pitanje uloge i mjesta HZZO-a u ovakvom modelu financiranja jer HZZO gubi funkciju ugovaranja zdravstvene zaštite i praćenja izvršenja ugovorenih obveza. Postavlja se pitanje jesu li u Ministarstvu zdravlja bili upoznati s ovim prijedlogom i jesu li upozorili na probleme koji bi mogli nastati u poslovanju.