Prijedlog Zakona o obveznim naknadama u stečajnom postupku koji je već izazvao nevjericu poslodavaca, mogao bi biti još jedan zakonski prijedlog Kukuriku koalicije o kojem će konačni sud donijeti Ustavni sud. Spornim dijelom njegovog sadržaja smatra se retroaktivna primjena novih pravila u stečajevima tvrtki koji već traju, a koji će znatno pogoršati poziciju njihovih vjerovnika.
Naročito se to odnosi na banke. Njih se, naime, tjera da brže preuzimanju imovinu tvrtke u stečaju ili će se država progurati ispred svih vjerovnika, uključujući i radnike, te 'oteti' i do 20 posto vrijednosti imovine koja se proda u stečaju.S namjerom ubrzavanja stečajnih postupaka i snižavanja troškova, novi zakon uvodi obvezne naknade za sve stečajne postupke u tijeku. Tako će država uzeti 15 posto vrijednosti prodane imovine u stečaju ako se ona unovči unutar 18 mjeseci od posljednjeg izvještajnog ročišta. Probije li traženje novog kupca taj rok država će udariti namet od 20 posto. No, u slučaju da se imovina ne proda, država će za svaku godinu penalizirati tvrtku u stečaju sa pet posto procijenjene vrijednosti imovine. Stečajni dužnik bit će oslobođen od nameta ako vjerovnici u cijelosti ili djelomično preuzmu imovinu. Obveze prema državnom proračunu nema ni u slučaju da se kroz stečajni plan preuzme tvrtka ili u nju uđe strateški partner s namjerom zadržavanja zaposlenika i nastavka poslovanja.
15posto
vrijednosti prodane imovine je minimalna stopa novog nameta koji predlaže Vlada
S obzirom na činjenicu da su najveći vjerovnici u stečajevima upravo banke koje su svoja potraživanja osigurale hipotekama, stručnjaci smatraju da su izgledna meta novog zakona upravo one. " Nova naknada najviše će utjecati na razlučne vjerovnike jer je vrlo malo imovine neopterećeno hipotekama, a zakonom se potiče razlučne vjerovnike da preuzmu imovinu jer se u tom slučaju ne obračunava naknada. No, pitanje je koliko takvo rješenje može ubrzati stečajne postupke jer oni ne ovise toliko o volji vjerovnika već o tržištu", prokomentirao je za Poslovni dnevnik nekadašnji stečajni upravitelj Peveca, danas predsjednik Uprave, Darko Šket. U uvjetima zamrznutog tržišta nekretnina, problem koji se otvara je pitanje cijene, odnosno tko će izvući deblji kraj uz visoke diskonte u prodaji. Iskustvo pokazuje da se na ponovljenim dražbama imovina uspije utržiti po punoj nižoj cijeni od procjene sudskih vještaka pa novi namet oštećuje razlučne vjerovnike.
Primjerice, ako je imovina procijenjena na 10 milijuna kuna, a banka ima hipotekom zaštićeno potraživanje od osam milijuna, u slučaju da se imovina proda za sedam milijuna na što još država uzme između 15 ili 20 posto, jasno je da banka osjetno gubi. Država je pripremila i osigurač da se proračun ne bi izigrao: porezna osnovica je prodajna cijena, ali s uključenim potraživanjima razlučnih vjerovnika. Tako se naknada ne može platiti samo na ugovornu cijenu od, primjerice, jedne kunu već na ukupna milijunska potraživanja. Upravo na kartu isplativosti računaju u Ministarstvu financija jer je banci isplativije unutar 18 mjeseci preuzeti imovinu i s njom sve troškove, od komunalnih naknada do doprinosa, te joj sami tražiti kupca. Takva ideja zasigurno neće naići na entuzijazam u bankama koje je Ministartvo financija u zadnjih par mjeseci 'išamaralo' Zakonom o potrošačkom kreditiranju, sud nepravomoćnom presudom u slučaju 'švicarac', a HNB strožom regulativom za loše kredite.
3tisuće
stečajnih postupaka trenutno je u tijeku u Hrvatskoj
Prigovora bi mogao imati upravo regulator jer banke imaju ograničenje ulaganja u materijalnu imovinu. No, po pitanju treba li banke jače pritisnuti da preuzimaju hipoteke stručnjaci su podijeljeni. Zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da banke ne bi smjele bježati od svoje odgovornosti. "Nije loše da se povlače potezi koji će motivirati banke i razlučne vjerovnike da unovčuju imovinu. Banke ne bi trebalo štedjeti jer su one imale logistiku stručnih službi, odvjetnike, revizore i unatoč svemu plasirale kredite. Zato trebaju snositi dio odgovornosti zbog svojih poslovnih modela", kaže Ljubeko napominjući da stečajni postupci djelomično i traju predugo jer nema dobrih mehanizama da se banke natjera da unovčavaju 'vegetirajuće' hipoteke.
No, problemima najnovijeg propisa tu nije kraj, a retrogradna primjena mogal bi biti ulaznica za vlak sa smjerom Ustavni sud. "Ako su obveznici plaćanja naknade sve tvrtke nad kojima je stečaj otvoren i odluka prođe u ovakom obliku, to je faktički retrogradna primjena zakona", kaže Ljubenko. Propisom se također u pitanje dovode sve inicijalne procjene opravdanosti stečajnih postupaka koje su u nekim slučajevima, poput stečaja Name, učinjene prije više od deset godina. Stečajni upravitelj na početku procesa donosi procjenu ima li smisla voditi stečaj, odnosno ima li za to dovoljno imovine. Ona je u tim procjenama često bila i rubna pa nametanje novih troškova postupka dovodi u pitanje te elaborate.
"Takvim propisom država neće financijski puno profitirati, a neće riješiti problem ogromne sive zone u stečajevima, a to su one tvrtke bez imovine u kojima se vjerovnici nisu uspjeli naplatiti ni u minimalnom iznosu, a koje se brisanjem iz registra masovno aboliralo", zaključuje Ljubenko. Podsjetimo, upravo su drakonska naknade izazvala šok među domaćim poslodavcima koji su se pismom obratili Ministarstvu izražavajući svoje nezadovoljstvo. Prema nekim procjenama u Hrvatskoj je tijeku oko 3000 stečajnih postupaka; od njih 89 traje dulje od 10 godina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@domach1984
Nisi shvatio, nasa Vlada apstraktno razmislja,razumije i djeluje.Zato nam i je ovako apstraktno dobro jer nama ne trebaju jako precizni odgovori. Zadovoljni smo sa apstraktnim odgovorima,a kralj apstrakcije je apstraktni ministar Grcic.Bice bolje kad udjemo u EU,bice bolje kad EU izadje iz krize,bice bolje za 4 godine(to su sve bili apstraktni odgovori u vremenu kad su izreceni,samo da mu ne ponestane apstrakcije).
Čovjeka ne određujemo po mjestu rođenja nego po iksustvu
Iskustvo kazes…Mnogi ljudi u zivotu nisu nista naucili al su zato skupili jako puno iskustva…
Bernard Shaw
"Ljudi nisu mudri u srazmjeri sa svojim iskustvom, već sa svojom sposobnosti da iskustvo prime."
Konfučije
"Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje – ono je najplemenitije; odgoj – on je najlakši; iskustvo – ono je najneugodnije."
Zasto ti je potreban precizan odgovor? Inteligentniji ljudi imaju sposobnost apstraknog razmisljanja i razumjevanja ideja i nisu im potrebni jako precizni odgovori…
[/quote]
Evo imas cijelu Hrvatsku Vladu koja daje slobodne intepretacije(kontradiktorne) turističke sezone, rasta BDP-a, zaposlenosti nastavi niz.
Gdje nas je to dovelo – to svaštarenje?
Čovjeka ne određujemo po mjestu rođenja nego po iksustvu
Iskustvo kazes…Mnogi ljudi u zivotu nisu nista naucili al su zato skupili jako puno iskustva…
Bernard Shaw
“Ljudi nisu mudri u srazmjeri sa svojim iskustvom, već sa svojom sposobnosti da iskustvo prime.”
Konfučije
“Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje – ono je najplemenitije; odgoj – on je najlakši; iskustvo – ono je najneugodnije.”
Zasto ti je potreban precizan odgovor? Inteligentniji ljudi imaju sposobnost apstraknog razmisljanja i razumjevanja ideja i nisu im potrebni jako precizni odgovori…
Ajmo opet,
gdje živiš i koliko si putovao da uopće možeš nesto usporediti a da to nije preko wikipedije?
Zasto ti je toliko vazno tko pise a ne sta se pise? Po tvome se znaci istina mjenja ovisno o mjestu prebivanja osobe koja ju iznosi? A jel bitno s kojim prevoznim sredstvom sam putovao? Mozda i koju krvnu grupu imam i koliko dinaroidskih krvih zrnaca imam? Sta ako sam sa druge planete ili druge boje koze nego ti?
[/quote]
Koji si ti rasist.
Gdje si putovao govori koliko iskustvo imaš a ne gdje si rođen.
Možeš biti crn,žut, bijel, ovakav ili onakav ali ako se nisimaknuo iz svog sela(a tako pišeš ili jazbine ili brloga) onda su šanse vrlo male da si bio igdje osim u svojoj okolini (jednoj) pa iz nje izvlačiš sve konstrukcije koje su naravno krive.
Poanta je da možeš biti otkuda želiš ali ako se nisi maknuo nemaš sa čim upsorediti to što misliš da znas pa dobiješ tvoj način razmišljanja.
Dakle, koliko si putovao i koliko je iskustvo i prestani molim te u analogijama, daj konkretne odgovore.
Čovjeka ne određujemo po mjestu rođenja nego po iksustvu, a ako nisi nigdje bio šanse da imaš iskustvo su male pa su onda male i šanse za ikakvo znanje i velike šanse da je to razlog ovog tvog pokazivanja neznanja koje prezentiraš;)
Ti spominješ mjesto prebivališta a ja o putovanju, ovo postaje smiješno, pogotovo ako usporedimo sa odgovorima koje izbjegavaš.
I opet te pitam i daj PRECIZAN ODGOVOR – zašto:
a) porezna expanzija sada na vrhu krize
b) čemu toliki porezi kada se krivo troše
c) kako potaknuti ekonomsku aktivnost sa toliko poreza
Daj si truda probaj biti precizan
Uključite se u raspravu