Rasterećenje gospodarstva, povećanje konkurentnosti hrvatskog proizvoda te povećanje poreznih prihoda s pozicije oporezovanja imovine odnosno nekretnina, glavni su razlozi namjere uvođenja zakona o porezu na nekretnine, istaknuo je između ostalog danas u Varaždinu ministar financija Slavko Linić prilikom prezentacije nacrta prijedloga spomenutog zakona predstavnicima lokalne i regionalne samouprave s područja sjeverne Hrvatske.

Ministar Linić, koji očekuje da bi zakonski prijedlog u saborsku proceduru išao krajem ožujka, još je jednom ponovio kako porez na nekretnine neće dodatno opteretiti građane osim kada su u pitanju nekretnine koje nisu u funkciji, što je, po njegovom mišljenju, određeni izraz bogatstva i ne vidi razloga da se za takve nekretnine ne bi plaćao veći porez.

Također, ponovio je da bi porez na nekretnine trebao zamijeniti komunalnu naknadu, relikt bivšeg sustava te kako će taj porez ubirati jedinice lokalne samouprave.

Sama reforma poreznog sustava i cijeli proces trebao bi se odvijati u tri faze. U prvoj bi se uveo porez na nekretnine te ukinula komunalna naknada i porez na kuće za odmor. U drugoj fazi išlo bi se na daljnji razvoj sustava oporezivanja nekretnina kroz decentralizaciju i povećane usluge lokalne samouprave koje se primjerice tiču obrazovanja i zdravstva, dok bi se u trećoj fazi konačno ukinuli suvišni porezi poput prireza i spomeničke rente, pojasnio je.

Linić je istaknuo da bi cijeli proces trebao rasteretiti gospodarstvo, smanjiti cijenu rada i povećati konkurentnost hrvatskog proizvoda.

Ubiranje većeg iznosa s pozicije poreza na nekretnine, i u konačnici imovine, omogućilo bi da se izdvajanja za zdravstvo smanje sa sadašnjih 13 na 7 posto, istaknuo je Linić te dodao da u ovom trenutku porez na imovinu iznosi manje od 1 posto ukupno ubranih poreza, odnosno samo 448 milijuna kuna prema podacima za 2011. Država je u toj godini s pozicije poreza na rad ubrala 47 milijardi, a s pozicije poreza na promet roba i usluga 52 milijarde kuna.

Jasno je, kaže Linić, gdje leži veliki prostor za rasterećenje gospodarstva odnosno gdje treba tražiti prostor za naplatu poreza, a to je na nekretnine, pogotovo one koje nisu u funkciji, što uostalom savjetuje i Europska komisija.

Također je istaknuo da su u proteklih šest mjeseci svi napori oko izrade nacrta prijedloga zakona išli za tim da se dodatno porezno ne opterete građani. Slijedeći korak je usmjeren prema gospodarstvu i poduzetnicima. U suradnji s gospodarskom komorom i poslodavcima trebamo naći pravedno rješenje oporezivanja nekretnina kada je taj sektor u pitanju, kaže Linić.

Današnje predstavljanje prijedloga nacrta zakona o porezu na nekretnine zadnje je u nizu za predstavnike lokalne samouprave. Ministar Linić najavio je usklađivanje svih primjedbi i dopuna koje su proizašle iz javne rasprave te je izrazio nadu i uvjerenje da će doći i do skorog usvajanja zakona u Saboru.