Jedan od zakonskih prijedloga ministra financija Slavka Linića koji je izazvao najviše bure u javnosti svakako je Zakon o potrošačkom kreditiranju. Nakon višemjesečne pripreme prije nekoliko dana konačno se pojavio na stranicama Ministarstva financija.

Ministar Linić pojasnio je za Jutarnji list što njime želi postići. Prije svega, kaže da je riječ o pokušaju Vlade da regulira odnos banaka i građana. 

'Analizirajući stanje kredita građana, sada smo utvrdili da se dobar dio kredita ne otplaćuje, da su značajno porasle rate zbog promjene tečaja, da su banke smanjenje kamatnih stopa na europskom tržištu prebacile u povećanje svojih marži. Zato smo se morali više okrenuti nadzoru obračuna kamata i ići na ograničenje maksimalnih kamata. Naravno, onda smo iskoristili trenutak da, s obzirom na veliku promjenu tečaja, pokušamo bankama ograničiti bilo kakve veće zarade na kamatama. Vlada ima pravo to regulirati i posebnim člancima uredili smo marže banaka, a u slučaju deprecijacije tečaja malo više smo ograničili rast kamata', pojasnio je Linič.

Linić je kazao i kako se predloženi način obračuna kamata odnosi na kredite u valutama koje depreciraju više od 20 posto. 'Prema tome, to ne moraju biti samo švicarci, već bilo koji kredit koji bude zahvaćen značajnijom promjenom tečaja. Sav teret tečajnih razlika sada pada na korisnika kredita. Zato smatramo da žrtva banke mora biti da u tom trenutku osigura što povoljniji obračun kamata i što nižu maržu. U slučajevima kada je odabrana kriva valuta teret moraju jednako snositi banka i građani. Zato smatram da korisnici kredita u eurima neće biti diskriminirani', kaže Linić za list.

• Treba li nam ograničenje minusa po tekućem računu?

• Hoće li Linićevo smanjenje minusa po leđima lupiti ipak samo radnike?

• Linić: 'Minus do kraja 2014. ne smije prelaziti mjesečnu plaću'

• Linić bankama: Ne možete više SMS-ovima obavještavati građane o minusima