Gotovo godinu dana od sklapanja predstečajne nagodbe DI Spačve s vjerovnicima, kojom je sačuvana ta drvnoprerađivačka tvrtka i 600-njak radnih mjesta, rat na relaciji premijera Zorana Milanovića i ministra financija Slavka Linića otvara niz pitanja; mogućih zlouporaba i eventualne štete državi u iznosu od 27 milijuna kuna.

Na tu je mogućnost ukazala dopisom premijeru ovih dana bivša ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec, tereteći ministra Linića što je pristao na podmirenje poreznog duga Spačve preuzimanjem oranice čija je vrijednost, prema njezinom nalazu deseterostruko precijenjena. Slučaj je naglo postao interesantan USKOK-u, te je jučer iz Gajeve Linić pozvan da se očituje. Istodobno, Linić je i javno iznio očitovanje o predmetu Spačva, objavivši svoje pismo premijeru, kao i detalje kojim odgovornost Porezne za nepoduzimanje mjera naplate poreznog duga Spačve od 13,5 milijuna kuna iz razdoblja mandata bivše šefice adresira na nju. Linić u posebnom dokumentu "Promemorija Spačva" objašnjava tijek nagodbe, namirenje potraživanja Ministarstva financija, postupke bivše šefice PU i povijest poreznog duga Spačve.

Linić konstatira da procjena iz ožujka ove godine, provedena na temelju naloga ravnateljice, nije provedena u skladu sa zakonskim propisima koji PU ovlašćuju za provođenje procjene tržišne vrijednosti nekretnina. Isto tako tvrdi da nije sačinjena korištenjem podataka koji su već bili na raspolaganju Područnom uredu PU Vukovar – procjena iz rujna 2011. i na kraju niti korištenjem drugih procjena ovlaštenih sudskih vještaka od 2010. nadalje. Područni ured PU, tvrdi Linić, najnoviju procjenu napravio je mimo pravila struke, ne držeći se usporednih cijena i tabličnih pokazatelja, a zanemarujući odluku Vlade iz 2010. te procjenu koju je taj Ured sam naručio 2011. Naime, bivša je Vlada u travnju 2010. donijela odluku o prodaji poreznog potraživanja prema Spačvi Gradu Vinkovci za 1 kunu, i to s ciljem formiranja nove poduzetničke zone u Vinkovcima, te rješavanja prostora za rad sportskih društava. Prema Liniću, radilo se o 21 milijun kuna.

Jedna od građevinskih čestica odnosila se i na sada spornu oranicu, za koju je tada sudska vještakinja Viktorija Belec izračunala da vrijedi 35,5 milijuna kuna ili 671,6 kuna po četvornom metru. Sve tri kasnije procjene vještaka zemljišta na toj lokaciji bile su na sličnoj razini, a najniže je, po 518,4 kune po četvornom metru, bila ona u 2014. koju je dao vještak Alen Miščević. S obzirom da procjena Područnog ureda Vukovar odstupa od procjene svih vještaka, uputio sam, kaže Linić, ravnateljicu da učini novu procjenu, ocjenjujući da možemo zbog eventualnih kriminalnih radnji pokrenuti postupak naknade štete od sudskog vještaka i revizora Spačve. Nakon što je nova procjena pristigla, Linić zaključuje da "ne nalazi elemenata prijevare i kriminalnih radnji, a to znači niti eventualnog zahtjeva za naknadu štete".

I dok smatra da je izvršavajući nagodbu i sam po zakonu potpisao kupoprodajni ugovor, zamjera bivšoj ravnateljici neodgovorno prozivanje suradnika za novi izbor sudskog vještaka, jer je, tvrdi, za dodatnu procjenu osobno bila zadužena. Otvara i pitanje što je bivša ravnateljica PU, inače bliska premijeru, poduzela u pogledu ovrhe i osiguranja naplate. Ministarstvo financija u konkretnom slučaju bilo je neosigurani vjerovnik, za razliku od banaka, Hrvatskih šuma i HEP-a, što znači da bi se u slučaju stečaja našlo u nepovoljnoj situaciji. Konstrukcija, pak, po kojoj bi se država naplatila u cijelosti, dok bi se ostali vjerovnici odricali ne drži vodu, jednoglasne su reakcije iz vjerovničkih redova, potvrđujući da je postupak protekao uz samo jednu žalbu. 

Menadžer i ex-većinski vlasnik Spačve  

Dario Puljiz: Slavka Linića osobno ne poznajem

Predsjednik uprave Spačve Dario Puljiz, koji je preko tvrtke Čvor držao do nagodbe većinski udjel u Spačvi, navodi da Linića osobno ne poznaje, te da ne zna detalje oko procjene. Puljiza je novi većinski vlasnik Quaestus Borislava Škegre navodno privremeno zadržao na čelu Spačve. Banke koje su sudjelovale u nagodbi kao Spačvini vjerovnici jednokratno su otpisale dio tražbina, dok je HPB, koji je preuzeo rizik spašavanja tvrtke novim kreditom, te ulagao u vlasničku strukturu, otpisao neznatan dio svojih potraživanja. Prije nego li se HPB uključio u spašavanje, dva puta je, inače, Savjetodavno vijeće Ministarstva financija Liniću preporučilo odbijanje plana za Spačvu. Prvi sastanak s bankarima i bivšim vlasnicima bio je mjesec dana nakon otvaranja predstečaja. Donesen je zaključak, tvrdi Linić, da se mora promijeniti vlasnička struktura i da banke trebaju sudjelovati "jer postojeći vlasnici ne mogu dalje upravljati društvom koje je napravilo tolike dugove" (oko pola milijarde kuna). Spačvin predstečaj otvoren je 21. prosinca 2012., istog dana kada je stupila na snagu vladina Uredba kojom je premijer Milanović kao potpisnik mijenjao pravila, te nikad nisu u cijelosti unešena u zakon. Predstečaj Čvora, zanimljivo, otvoren je dva dana prije Spačve, kao prvi takav postupak u Hrvatskoj.