Lijek za neodgovornu politiku: deficit ograničiti Ustavom

Autor: Jadranka Dozan , 20. studeni 2014. u 21:59
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Mnogi danas zazivaju ustavne promjene, a pita li se ekonomiste, u Ustav bi trebalo unijeti ograničenje deficita.

Mnogi danas zazivaju ustavne promjene, a pita li se ekonomiste, u Ustav bi trebalo unijeti ograničenje deficita. To je pitanje nametnula saborska zastupnica Martina Dalić na okruglom stolu o proračunu i fiskalnoj politici koji je na njezinu inicijativu u srijedu održan u Saboru. Ustavno ograničenje deficita predviđa i ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju iz 2012. ali ga Hrvatska zasad ignorira, podsjetila je. S postojećim razinama manjka i tempom rasta javnog duga, za četiri godine hrvatski bi dug mogao biti praktično jednak BDP-u, kaže Borislav Škegro, bivši ministar i potpredsjednik Vlade. Oko ustavnog ograničenja deficita on nema dvojbi: “Apsolutno da, i to čvrsto. Time bismo, za početak, isforsirali konsenzus glavnih političkih stranaka”.

Nekolicina saborskih zastupnika pozdravila je inicijativu, no bivša premijerka Jadranka Kosor podsjetila je da za to treba 101 ruka “za”, a u izbornoj godini oko bilo čega teško se postiže suglasje. Za fiskalnu konsolidaciju, kaže, najprije treba konsolidacija hrvatske politike. I HDSSB-ovac Josip Salapić problem uvelike vidi u “bolesti političkih elita”.  Na učestalu tezu kako politika štednje ne daje rezultate Dalić podsjeća da su tijekom krize u EU rasle pretežito države s relativno niskim deficitima. I Velimir Šonje ne slaže se s tvrdnjama da smanjenje deficita ugrožava gospodarski rast. Te se logike vlast drži od početka krize, kaže. Proračun je rastao, za razliku od dodane vrijednosti u realnom sektoru. Problem je što su za to vrijeme u strukturi proračuna nestale investicije, a bujao udjel tekućih izdataka. Tako sad imamo skupu državu bez investicija, i to s lošom kvalitetom usluga”, a trošak kamata porastao je sa 3,5 na 7 posto proračunskih rashoda.

“Trenutno uživamo u benefitima globalnog monetarnog fenomena, ali kamatne stope počet će rasti čim se vodeće svjetske ekonomije počnu oporavljati”, upozorava Tonči Korunić iz Intercapitala. Kritičnu točku vidi kad trošak kamata sa sadašnjih 7 dosegne 10 posto proračunskih rashoda. Bez promjene politike, kaže, do toga ima dvije-tri godine. Ravnoteže će se uspostaviti ovako ili onako, ali daleko bi bolje bilo da sami nešto poduzmemo. 

Komentirajte prvi

New Report

Close