Promet je krvožilni sustav modernog društva, a istodobno je i jedan od najvećih zagađivača. Samo jedna “mala” Hrvatska ima više od 2,8 milijuna registriranih motornih vozila, u pravilu na benzin ili naftu, dok se broj ekoloških vozila još uvijek kreće na razini statistike greške.

Promet je najintenzivniji u urbanim područjima s velikim brojem ljudi, a samim tim i vozila, te se sve metropole bore svakodnevno s tim. Najčešće se rješavanju ovog izazova pristupa kroz integralno povezivanje svih vidova prometa, razvoj željezničke mreže te infrastrukture za alternativne vidove prijevoza.

Tu je u konačnici i digitalizacija prometnih usluga jer se tako može imati najbolji uvid u realnom vremenu te trenutno optimizirati situaciju.

Buka i sigurnost
Kako pojašnjava prof. Kristijan Rogić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, iako se najviše govori o zagađenju, kod problematike prometa u urbanim sredinama ne treba zanemariti niti buku i sigurnost, prije svega pješaka.

“Veliki gradovi imaju i ogromne potrebe za logističkim lancima, dakle dostavom svega i svačega, a isto tako i velikim brojem komunalnih vozila. Kamioni mogu izazvati niz negativnih utjecaja. Od povećanog zagađenja, preko buke pa sve do većih prometnih čepova”, navodi Rogić te dodaje da intencija nije zaustaviti promet u gradovima nego ga učiniti podnošljivim.

Uspješni primjeri iz Europe pokazuju da su gradovi u rješavanju ovog problema uvodili intermodalne sustave, uglavnom cestovnog i željezničkog prijevoza, kao i ekološka ograničenja u središtima gradova.

“Tehnologija napreduje i sve su dostupniji napredni ekološki pogoni, bilo prirodni plin, struja ili vodik. Prije nekoliko godina radili smo studiju optimalnog ekološkog rješenja za grad Šibenik gdje je tada rezultat bio da bi najbolje bilo upotrijebiti dizelske autobuse najnovije generacije.

Nedavno je napravljena slična studija za Jastrebarsko koja je pokazala da bi sad već u obzir ušli električni autobusi”, kazao je Rogić na webinaru o pametnim energetskim rješenjima za gradove.

Kao neke od uspješnih primjera sustava za upravljanja tranzitom vozila u gradskim zonama ističe London gdje je ustanovljeno kako je u zonama naplate korištenja prometnica u razdoblju od pet godina reduciran promet motornih vozila za 29 posto, te je istovremeno povećan broj autobusa za 33 posto što je bio rezultat porasta potražnje za javnim prijevozom za trećinu.

Isto tako i Barcelona sa svojim superblokovima – devet blokova gradske mreže je spojeno u jedan od približno 40 hektara unutar kojeg se promet odvija perimetarskim, rubnim ulicama.

Manje zagušenje
Tako se želi smanjiti zagušenje u samom centru i povećati broj bicikala i pješačkih zona. Ulice unutar bloka imaju brzinu vožnje ograničenu na 10 km/h, a dopušten je pristup samo lokalnom stanovništvu, javnom prijevozu, dostavnim vozilima i hitnim službama.

Slično je napravio i argentinski Buenos Aires koji je središte otvorio samo za javni prijevoz i pješake, a što je oslobodilo prometna zagušenja oko 100 tamošnjih blokova.

U Zagrebu je u prethodnom razdoblju napravljeno nekoliko prometnih strategija koje su uglavnom sve, kao i najnovija predstavljena nedavno u Gradskoj skupštini, bazira na intermodalnosti koja uključuje tramvajski, autobusni i željeznički promet, kao i poveznicu parkirališta na rubovima grada te daljnjeg korištenja javnog prijevoza ili bicikla.

Studija podrazumijeva transformaciju javnog gradskog prijevoza ZET po svim osnovama, od transformacije upravljanja preko prelaska na održiva goriva čitave flote, pa sve do toga da ZET od gradskog postane regionalni javni prijevoznik koji bi opsluživao čitavo metropolitansko područje susjednih županija koje se ukupno procjenjuje na 1,2 milijuna stanovnika.