Od 1. siječnja 2017. liberalizira se tržište pomorskog prometa u RH. Tog dana svim dosadašnjim koncesionarima istječu ugovori za koncesije u domaćem linijskom prometu, a za koje će odsad moći konkurirati i strani brodari.

Održavanje konkurentnosti zacijelo je bio jedan od razloga zašto je Jadrolinija odlučila naručiti brod za udaljene otoke poput Korčule, Visa i Lastova, vrijedan 50 milijuna eura. Izrada projektne dokumentacija temeljem 10 milijuna kuna vrijednog natječaja već je povjerena poljskom Remontowu.

Dampinške cijene

“Natječaj će se realizirati u dvije faze, prije i poslije narudžbe. Brod će se naručiti u poslovno povoljnom trenutku, a o čemu svakako ovise i uvjeti koji će vladati tijekom idućeg koncesijskog ciklusa”, rečeno nam je u Jadroliniji.

S obzirom na trenutačnu zauzetost navoza u Europi i stanje knjiga narudžbi, ne očekuje se isporuka broda za kraće od 24 mjeseca od potpisa ugovora o gradnji.

Predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac najavio je nabavu ukupno 26 brodova do 2027., od čega 23 nova, tako da će posla biti i za domaća brodogradilišta.
“Priprema za koncesijske natječaje nije jednogodišnji projekt, već je obnova flote, kao osnova konkurentnosti, konstantno u fokusu našeg poslovanja. Tako je u posljednjih 11 godina floti priključeno ukupno 18 novih brodova, od čega 12 novogradnji.

Modernizirana flota, ljudski resursi s naglaskom na iskusne posade te usluge omogućene e-Jadrolinijom naše su glavne prednosti, pa vjerujemo kako ćemo i nakon nove runde koncesijskih natječaja zadržati vodeću poziciju na Jadranu”, prognoziraju Riječani.

Iako najveća, državna Jadrolinija nije jedini koncesionar linijskog pomorskog prometa: tim se poslom bavi i nekoliko manjih, privatnih tvrtki, koje se uglavnom žale na povlašteni status velike kompanije u državnom vlasništvu, ali i na druge probleme kao što su dampinške cijene kojima ih Jadrolinija uništava, pogubnost natjecanja države s privatnicima, prespora liberalizaciju tržišta, Vladina pomoć u financiranju nabave novih brodova. U Jadroliniji napominju kako flotu obnavljaju “bez državnih garancija i uz kredite na financijskom tržištu po komercijalnim uvjetima”.

Malim brodarima nikad gore

Neki od malih brodara gotovo su propali, a za svoje probleme optužuju Jadroliniju.
“Linijska nacionalna plovidba (LNP) godinama upozorava na pogodovanje državnom brodaru na javnim natječajima za koncesije u obalnom linijskom pomorskom prometu i diskriminaciju malih privatnih brodarskih tvrtki, ali niti jedna od prošlih Vlada nije se uhvatio u koštac s tim problemom. Zato je obvezujuća liberalizacija pomorskog prometa ostala samo politička floskula, a domaći privatni brodari uoči izlaska na međunarodno tržište u nikada su gorem položaju.

No, zato je državni brodar novcem poreznih obveznika ojačan novom flotom, kadrovima i linijama“, proziva Antonija Mišura, direktorica LNP-a, splitskog brodara koji je završio u predstečajnoj nagodbi. Splićani su svojedobno optužili Jadroliniju da im je preotela liniju Lopar-Valbiska koristeći se dampinškim cijenama.

Jadroliniju je ovih dana prozvao i saborski zastupnik Miro Bulj, pozvavši DORH da provjeri financijsko stanje u Jadrolinija zbog, kako kaže, 67 milijuna kuna preplaćene potpore toj kompaniji.
Komentar smo dobili od Lenka Garbina, vlasnika tvrtke G&V line. “Nas brodare stavlja se pred zid jer da smo zaradili ogromne pare time što je u zadnje dvije godine cijena nafte pala. Stoga su pametni knjigovođe Agencije za pomorski linijski promet izračunali da svaku lipu moramo vratiti u proračun: Jadrolinija 67 milijuna, a moja firma 1,5 milijun kuna, što za nas znači propast”, kaže Garbin, koji je morao reducirati flotu, a broj zaposlenih smanjiti sa 43 na 19.