Kada sam još prije pandemije pričao na jednoj od mojih edukacija o medijskim mjehurićima, dobio sam pitanje od jedne televizijske novinarke što bi u takvom medijskom okružju trebali raditi novinari ili danas, content creatori (opis posla koji većina medijskih stvaratelja mrzi)?

Dakle, predpandemijsko pitanje pojavilo se još za vrijeme dominacije televizije kojoj se, doduše iz perspektive onih koji su pratili medijske trendove, već vidio kraj.

Odgovor koji sam tada ponudio kolegici bio je da treba raditi svoj mjehurić, širiti svoju publiku (following) i čekati povoljan trenutak za širenje svojih kanala. U svijetu gdje su novinari dolazili na uhodane platforme i imali zadanu publiku koja im je bila imanentna, kolegici se nije svidio taj odgovor te smo dugo polemizirali na tu temu.

Scaling u kreiranju sadržaja
Od tada su pojmovi poput javnosti i publike potpuno promijenili značenje, a kada danas spominjemo televiziju, mislimo uglavnom na streaming platforme. Ljudi se individualno informiraju prema svojim interesima na društvenim medijima ili aplikacijama gdje imaju veću kontrolu nad svojom medijskom prehranom. Ovi procesi su jako utjecali na komunikaciju kakvu poznajemo danas i koja se temelji na grupama i messagingu. Stvorena je nova pismenost gdje emoji i gifovi sve češće zamjenjuju pisanu riječ.

Opet ću se vratiti na ono što sam rekao kolegici – ključ je da steknete svoju publiku na temu koja vama odgovara, u kojoj i o kojoj imate što reći. U 21. stoljeću imate pravo i na vlastiti narativ oko određene teme i jedino je pravilo da ne lažete svoju publiku. Postanite sve bolji i bolji u svojoj temi, pratite ostale ljude koji govore o istoj temi i stjecat ćete sve veći i veći following u nekom određenom ritmu.

Također, ne mogu dovoljno naglasiti važnost prvog followinga, tj. ljudi koji vas prate od početka. U nekim zemljama praksa je prve pratitelje pronaći u obitelji, prijateljima i kolegama. Kod nas je situacija često drugačija, pa nam je zbog nelagode lakše tražiti prvi following od nepoznatih ljudi, ali i to je OK.

Kada naučite stvarati sadržaj kakav želi vaša publika ili, još važnije, algoritam platforme na kojima objavljujete, ono što će se brzo pojaviti jest potreba za povećanjem publike. Riječ je o pojmu kojeg možemo za potrebe ovog teksta nazvati scalingom, terminom kojeg smo posudili od startup zajednice.

Osobno, najviše volim primjere scalinga u kojima netko privuče pažnju s kvalitetnim sadržajem i na tome radi dugo. U nekom trenutku doživi nagli skok pažnje kada se poslože sve kockice. Takve platforme su nekad bili festivali, a danas reality ili “got talent” platforme.

No, često taj scaling sa sobom donosi šok, nevjericu, skandale i slične fenomene, pa i korištenje buzz riječi. Primjerice, do nedavno se široko raspravljalo o blockchainu kao najvećoj novosti u tehnologiji, a pojava ChatGPT-a postala je najveća tema umjetne inteligencije. Kako bilo, svi se natječu da ga uguraju u svoje poslovanje.

PrivlaŠČna kontroverza
Ipak, nije nužno samo gledati globalne teme u svijetu poslovanja. Pravi primjer followinga možemo vidjeti pred našim očima, a vezan je za Doru i izbor hrvatske pjesme za Eurosong. Doru su osvojili poznati kulturni poduzetnici Let 3, koji su uz glazbu i kulturu jako aktivni i na društvenim mrežama.

Posebnu aktivnost bilježi njihov član Mrle koji je čak stvorio i popularni alter ego Kaluđerice bez nosa. Oni su svojom antiratnom glam rock pjesmom Mama ŠČ šokirali dobar dio publike Hrvatske i tako privukli pažnju. Bilo je svakakvih komentara – od oduševljenja (ja) preko intenzivnog hejtanja popraćenog fake newsom i alternativnim činjenicama, do apsolutno ispravnog neslaganja s izborom pjesme.

Rasprava se posebno proširila i na regiju s kojom dijelimo jezični i kulturni prostor. Kulturni sadržaji poput Eurosong pjesme pobuđuju veliki interes, a ovog puta i najveći za hrvatsku pjesmu.

Kao što smo naučili do sada kada su u pitanju kulturni viralni sadržaji – obrane nema, tako da je potpuno jasno da će ovaj Eurosong u Hrvatskoj biti najgledaniji do sada. Bez obzira na “tko to još gleda” komentare i komentare da se Eurosong pretvorio u cirkus, kontroverza je jednostavno privlačna.

Brend Eurosonga je zahvaljujući društvenim mrežama i vlastitom mjehuriću ustvari jako živahan te globalno privlači pažnju, a ako mogu procijeniti trenutno je najjači ikad. Ako poznajete Eurosong publiku, sigurno znate da ona voli biti šokirana (bez obzira na plasman).

Veliki broj portala koji prati, prognozira i komentira pjesme koje će se naći na Eurosongu objeručke je prihvatio Mamu ŠČ – bilo u vidu hejta ili podrške. Ima čak i Youtubera iz Ukrajine koji su zahvalni na pjesmi.

Dakle, Let 3, koji je na našoj sceni prisutan već preko 35 godina i čiji su članovi ustvari vrlo kreativni komunikatori, jedan je njemački Youtuber usporedio s Monty Pythonom. Nakon pregleda svih reakcija na YouTubeu na nastup Leta 3 na Dori možemo reći kako je doseg uistinu impresivan.

Stižu reakcije iz apsolutno svakog kraja svijeta. Ovu lekciju iz followinga treba svakako zapamtiti jer sam mišljenja da dugo ovakvu priliku nismo imali kada su u pitanju glazbeni sadržaji, možda još od 2Cellosa.

Što se tiče šokiranja publike, osvrnut ću se na dvije stvari. Zabrane u popularnoj kulturi isključivo su donosile popularnost zabranjenim sadržajima. Na tom pravcu nalazi se i hejtanje u 21. stoljeću koje, u pravilu, dovodi do povećanja publike.

Osobno volim isticati album Reputation od Taylor Swift kojega su hejteri doveli do najprodavanijeg albuma 2017. godine, iako je album izašao tek u 11. mjesecu. No, za razliku od Leta 3, Taylor Swift ističe u pjesmi Endgame – “I swear I don’t love the drama, it loves me”, dok Let 3 ipak voli dramu.

Lekciju iz followinga zaključit ćemo na način da se vratimo na početak. Uporno stvarajte sadržaj, komunicirajte sa svojom publikom i čekajte priliku za scaling kao što su je dočekali i Taylor i Let 3.