U regiji postoji opća suglasnost kako je potrebno graditi mir i stabilnost, a doprinos tome je i konferencija koja je u protekla tri dana održana u Banjoj Luci pod pokroviteljstvom biskupa Franje Komarice, ocijenio je u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, koji je i sam bio sudionikom tog skupa.

"Svi se se složili da alternative pomirenju i miru nema", kazao je Leko novinarima nakon skupa na kojemu sudjelovali i predsjednici parlamenata Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Putevi do trajnog mira, kako je kazao Leko, tražit će se na demokratskim načelima kakva vrijede u svim demokratskim zemljama, a posebice u onima koje su članice Europske unije.

"To je interes Hrvatske a to je i interes naših susjeda", kazao je Leko zaključivši kako je korak naprijed u tom smjeru definitivno napravljen banjolučkim skupom.

Predsjednik Hrvatskog sabora se za boravka u Banjoj Luci sastao i s predsjednikom parlamenta Republike Srpske Igorom Radojičićem te s hrvatskim ministrima u entitetskoj vladi.

Kazao je kako je u razgovorima bilo riječi o svim aspektima suradnje, a posebice o gradnji infrastrukture kojom bi se potaknuo povratak izbjeglica, gospodarskoj suradnji te posljedicama koje proizlaze iz priključenja Hrvatske EU.

"Bili smo i ostali susjedi, a ostajemo partneri Bosni i Hercegovini", kazao je Leko.

Ministar za izbjeglice u vladi RS Davor Čordaš (HDZ BiH) podsjetio je kako se 5.300 ljudi javilo za povratak u okviru regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, od čega je 3.100 iz Republike Hrvatske, najvećim dijelom Hrvata koji se žele vratiti na područje RS.

Čordaš je podsjetio na hrvatsko selo Briševo, kojega je Leko obišao prvog dana posjeta banjolučkoj regiji i u kojega se do danas gotovo nitko nije vratio, a većina kuća i sada je u ruševinama.

"To nije jedinstven slučaj. Imamo mi puno Briševa u RS", kazao je Čordaš upozorivši kako su komplicirane procedure mnoge protjerane navele da odustanu od podnošenja zahtjeva za povratak.

Cilj je, kako je kazao, učinkovitije pomoći onima koji su uporni u povratku odnosno da se uspostavi bolja koordinacija provedbe povratničkih projekata koje financiraju hrvatska vlada i vlasti u BiH.

"Što se tiče nas u vladi RS, mi smo spremni pomoći i Briševu i drugim mjestima", kazao je Čordaš.

Dodao je kako se ipak nada da bi bankolučko područje moglo biti više zastupljeno u programima potpore povratku koje ubuduće bude financirala Hrvatska.