Zakon o legalizaciji “promašio je” cilj kada su u pitanju poljoprivredni objekti, jer se pokazalo da je legalizacija tih objekata za većinu njihovih vlasnika jednostavno preskupa i neizvodiva, piše Glas Slavonije.
Prema podacima koje je taj list dobio iz nekoliko projektantskih ureda kojima se građani javljaju zbog provedbe legalizacije objekata, i dalje građani Osijeka najviše žele legalizirati različite dvorišne pomoćne objekte – šupe, garaže, drvarnice… U posljednje vrijeme pojavljuje se i velik broj upita vlasnika stanova u višestambenim zgradama, koji su bez ikakvih dozvola zatvarali lođe ili balkone i time si povećavali zatvoreni stambeni prostor.
"Sasvim je jasno kako se i takvi izvedeni građevinski zahvati moraju legalizirati, a za to se najbolje javiti ovlaštenim projektantskim uredima", zaključuje list..
Koliko bi mogla stajati legalizacija jedne zatvorene lođe u Osijeku, pokušali su izračunati u suradnji s jednim osječkim projektnim uredom. "Vlasnik bi u prvom redu trebao imati dokumentaciju o zgradi i to njezin projekt i građevinsku dozvolu. Ako krenemo redom – od toga da zgrada nije ucrtana u katastarski plan, što je primjerice slučaj s većim dijelom Sjenjaka, onda je najskuplji dio izrada geodetskog snimka, koja stoji od 1.500 do dvije tisuće kuna. Ako je zgrada ucrtana u katastru, tada je potrebna kopija katastarskog plana, čije ishođenje stoji 70 kuna. Zatim vlasnik mora platiti naknadu za zadržavanje nelegalno izgrađenog objekta koja je (minimalna) 500 kuna te komunalni doprinos za dograđeni dio. Doprinos se obračunava prema volumenu, pa primjerice za lođu od pet četvornih metara volumen nakon preračuna iznovi deset prostornih metara. Koliko će komunalnog doprinosa platiti vlasnik lođe, ovisit će o gradskoj zoni u kojoj živi, a to može biti 45, 60 ili 80 kuna po prostornom metru. Za lođu vlasnik još mora platiti i vodni doprinos koji je u Osijeku 7,5 kuna po prostornom metru. Ukupno bi troškovi legalizacije zatvorene lođe mogli i premašiti tri tisuće kuna, što je priličan iznos za jedno kućanstvo", piše list.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Legalizirat će bez problema nakazne nebodere na samoj obali, viletine na otocima, ali će ljudima krv popiti jer su ostaklili lođu unutar postojećih gabarita zgrade?!?
Halo?!?!?Ova vlada je totalno, ali totalno nesposobna….bogu za plakati….mislio sam da goie od HDZ-a ne mogu biti, ali sam se gadno prevario [emo_bijesan]
¸A kako ce netko u stambenoj zgradi legalizirat lođu??? Prvo mu trebaju potpisi svih suvlasnika zgrade jer se zadire u zajednicke dijelove(fasada),zatim mu treba suglasnost projektanta/arhitekta jer se zadire u projekt koji je BTW zasticeno autorsko pravo/djelo. Nadalje člankom 192.st.3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007) propisana je obveza investitora(bespravnog zatvaraca lođe) da, prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole, u slučaju kad projektant idejnog projekta nije izradio glavni projekt, projektantu idejnog projekta dostavi glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Sukladno članku 192.st.4. istog zakona u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta, mišljenje iz prethodnog stavka je projektant idejnog projekta dužan dostaviti nadležnom upravnom tijelu, odnosno ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
Osim gore citiranih odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji, na odnos između ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera primjenjuje se i Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera (NN 40/1999). Sukladno čl.11.st.3. Kodeksa ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su poštivati autorska prava. Sukladno čl.18.st.1. Kodeksa ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri ne smiju utjecati na neki započeti ili postojeći poslovni odnos između drugih arhitekata i inženjera i njegovih naručitelja, na način da djeluju za svoj interes(u ovom slucaju naknada koju ce dobiti u postupku legalizacije). Članak 18.st.2. Kodeksa propisuje da ukoliko naručitelj traži preuzimanje posla ili dijela posla koji već radi drugi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, preuzimatelj posla dužan je o tome prije preuzimanja obavijestiti kolege koji su već u poslu.
Preuzimatelj smije preuzeti posao ukoliko ne djeluje suprotno kolegijalnim pravilima i nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjenje obveze iz ugovora. Prema članku 18.st.3. Kodeksa preuzimatelj dijela projektiranja, nadzora ili drugog posla dužan je o preuzimanju obavijestiti Komoru odnosno Razred arhitekata. Ako ne radi novi projekt, dužan je poštivati upute autora, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje.
Također ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer koji u vlastito ime ili u ime pravne osobe u kojoj je zaposlen konkurira
cijenama nižim od propisanih Pravilnikom o cijenama usluga, ili kod određivanja cijene upotrijebi netočne podatke podliježe stegovnoj odgovornosti pred stegovnim tijelima HKAIG-a za stegovno djelo teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera iz članka 85.t.17. Statuta HKAIG-a
(NN 147/2005).
Nepoštivanje autorskih prava kao i preuzimanje posla koji je ugovorio drugi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer također predstavljaju stegovna djela teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera iz čl. 85.t. 26. i t.15. Statuta HKAIG-a.
Stegovni postupci pokreću se podnošenjem prijave Stegovnom tužitelju HKAIG-a sukladno članku 92.st.1. Statuta HKAIG-a.
Ovdje je sve jasno birokracija guši svaki pokušaj promjene,nasljedni faktor iz jugoslavije. Da bi se stvar pojasnila , ministrica bi sama inkognito trebala samostalno obaviti legalizaciju objekta tada bi joj sve bilo jasno. Od silne birokracije se ne može ništa pomaknuti s mrtve točke , napraviš jedan korak naprijed a oni te vrate dva koraka nazad plus taksene biljege i tako proces počinje trajati godinama.
Preporučam se s veleštovanjem.
Uključite se u raspravu