Zgražanja nad cijenama dio su uobičajenog folklora u praćenju tijeka turističke sezone. Jedan od češćih pokaznih primjera su cijene sladoleda, premda je dojam da su sladoledne kuglice prošle godine bile veći “hit” u smislu predskazivanja ugroze koju bi za turističku sezonu mogla značiti skupoća.

Tako je u jednoj lanjskoj TV-raspravi o cijenama i sezoni jedan financijski analitičar ironično rekao kako “sudbina hrvatskog turizma nije u rukama nekolicine slastičara” dodajući kako “kugličari, analitičari koji iz kuglice sladoleda čitaju budućnost, imaju slab prognostički model”.

Jedan od razloga zašto se sladoled u novije vrijeme češće izvlači kao amblematski primjer u tome je što je on i statistički – dakle, i u trgovinama – jedan od prehrambenih proizvoda s ponajvećim rastom cijene u protekle tri godine – kumulativno više od 50 posto. Glavnina poskupljenja dogodila se tijekom 2022. i 2023., dok su unatrag godinu dana cijene te slastice, prema državnoj statistici, u prosjeku porasle samo 2,5 posto.

No, rast u  proteklih 12 mjeseci “nakalemio” se na gotovo 30 posto poskupljenja sredinom prošle u odnosu na sredinu 2022., kada je pak u godišnjim usporedbama cijena bila porasla više od 15 posto.

Tržište sladoleda to čini samo zanimljivijim. Na njemu je u Hrvatskoj uvjerljivi lider i dalje Ledo, mada to već duže vrijeme nisu tržišni udjeli od 90-ak posto kakve je držao u vrijeme bivšeg Agrokora. U međuvremenu je s krizom tog koncerna dodatno ojačala uvozna konkurencija, što je pak dijelom i posljedica jačanja tržišnih udjela stranih trgovačkih lanaca.

Snažan cjenovni rast pogurali su (post)pandemijski poremećaji lanaca opskrbe koji su se 2021. očitovali u rastu ulaznih troškova i u tom biznisu, no slučaj je htio da se to kod sladoleda poklopi i s vlasničkim promjenama u Ledu. Zajedno s ostatkom Fortenovine divizije zamrznute hrane (Frikom, Ledo Čitluk te još neke manje tvrtke) za 615 milijuna eura preuzela ga je prije nepune tri godine britansko-američka kompanija Nomad Foods.

Osim iskoraka u slatki “frozen” segment, to preuzimanje olakšalo je tom europskom lideru u području smrznute hrane i izlazak na tržišta Adria regije na kojima su Ledo i povezane kompanije otprije snažno pozicionirane. U vrijeme preuzimanja procjenjivalo se da je u Hrvatskoj time osvojio više od tri četvrtine tržišnoj udjela u sladoledima i smrznutim desertima, ali i značajne udjele u drugim dijelovima Ledova asortimana.

Nakon 13-postotnog rasta prihoda u prvoj punoj godini pod vlasničkom kontrolom Nomad Foodsa, lani je Ledo plus povećao ukupne prihode za 14 posto, na nepunih 180 milijuna eura. Ipak, u pogledu dobiti prošla je godina nakon gotovo osam milijuna eura iskazanih za 2022. zaključena s padom neto zarade za četvrtinu, na nešto manje od šest milijuna eura.

Osim što posljednjih godina postojano raste zastupljenost uvoza u ukupnoj ponudi na domaćem tržištu sladoleda, jačaju i neki domaći proizvođači iz reda top 10, mada su oni jako daleko iza Leda.

Nova tvornica u Ogulinu

Druga po veličini tvrtka iz djelatnosti proizvodnje sladoleda prema prihodima je Aroma Global 3 s brendom Aroma gelato experience, koja je lani otvorila i tvornicu u Ogulinu. Prošlu godinu ta je tvrtka u kojoj su najveći suvlasnici Slovenci zaključila s 8 milijuna eura prihoda, što je u odnosu na godinu prije tri i pol puta više. I za 2024. najavljuje se velik dvoznamenkast rast; očekuju između 11 i 12 milijuna eura prihoda.

Ogulinski proizvodni pogon dovršen je u drugoj polovici prošle godine, a ove je godine počeo raditi punom parom. Taj je pogon, kako kažu u toj kompaniji, “prvi, a ujedno i najveći hibrid između butika i industrijskog pogona za proizvodnju sladoleda u svijetu, s kojim se mogu postići velike količine, a pritom zadržati kvaliteta”. U njemu se dnevno može proizvesti i do 15 tona sladoleda, a koriste se, tvrde, isključivo prirodne sirovine iz različitih dijelova svijeta.

Višemilijunske prihode od 10 najvećih proizvođača sladoleda u Hrvatskoj ostvaruje i tvrtka Premis iz Makarske (lani 3 milijuna eura ili 27 posto više nego godinu prije). Iznad milijun eura prihoda imaju i zadarska Ice Cream Group ( 1,5 mil.), porečki Pribetić 1 (1,3 milijuna) te zadarski Marex-gel (1,2 milijuna).

Pored njih u klubu 10 tvrtki s najvećim prihodima u toj branši su još umaški Centar sladoleda, IceCom iz Pisarovine te porečka Zlatna i splitski Botanović sladoledi, koji tek trebaju dohvatiti milijunske eurske prihode.

Većina poduzeća iz vodeće desetorke proizvođača (njih osam) lani je imala rast prihoda; njih šest po dvoznamenkastim stopama, a uz Aromu Global s više nego utrostručenim prihodima, porečki Pribetić svoje su udvostručio (+113%).

Rast izvoza 9, a uvoza 39 posto

Promatra li se ukupna domaća proizvodnja sladoleda, preliminarne brojke državnih statističara pokazuju da je prošle godine i kod nas, kao i na razini cijele Europskle unije, količinska realizacija u odnosu na godinu prije pala.

Kod nas je to bilo i nešto izraženije nego u EU. U Hrvatskoj je, naime, proizvedeno 28,6 milijuna litara sladoleda ili gotovo 19 posto manje nego pretprošle godine (s 35,2 mil. litara), dok je u EU lani proizvedenih 3,2 milijarde litara sladoleda u godišnjim usporedbama smanjenje za 1,4 posto.

Podaci DZS-a upućuju i da je količina prodanih proizvoda u RH pala s 33,3 na 26,6 milijuna litara, ali njihova vrijednost bila za oko tri milijuna eura veća (porast sa 86,3 na 89,3 milijuna).

Uz ostalo, prošlu je godinu obilježio i znatno jači rast vrijednosti uvoza sladoleda u Hrvatsku negoli njegova izvoza. Ona se kod izvoza povećala za nepunih devet posto, s 25 na 27,2 milijuna eura, dok je sladoleda uvezeno za ukupno 34,9 milijuna eura, što je 9,7 milijuna ili 39 posto više nego pretprošle godine. To ponešto govori o cijenama, ali ponešto vjerojatno i o kvaliteti.