Potpisivanjem ugovora o državnoj potpori Infobip i službeno počinje raditi na razvoju globalne komunikacijske platforme sljedeće generacije. Na inovativnom projektu čiji je cilj stvoriti brzu, pouzdanu i sigurnu komunikacijsku mrežu Infobip će, s partnerima, raditi tri godine, do 2028., a u njega će biti uloženo 83,5 milijuna eura.

Više od polovice iznosa (48,5 milijuna) uložit će vodnjanska kompanija, dok joj država iz Fonda za regionalni razvoj “pomaže” s 35 milijuna eura. Ta potpora bila je ključna za uključivanje Infobipa u ono što Europa zove ‘Važan projekt od zajedničkog europskog interesa’ (IPCEI), u području infrastrukture i usluga u oblaku sljedeće generacije (CIS).

Njegovim razvojem, započetim na inicijativu Njemačke i Francuske 2020. i u koji se do danas priključilo više od 100 partnera (što tvrtki, što istraživačkih organizacija) iz 12 zemalja, Europa želi stvoriti interoperabilni ekosustav za obradu podataka otvorenog pristupa – kontinuum oblak rub – u kojem trenutačno dominiraju kompanije iz trećih zemalja. Projekt bi u konačnici trebao riješiti problem ovisnosti o pojedinačnim pružateljima usluge u oblaku, ojačati digitalnu konkurentnost EU-a u odnosu na SAD i Kinu, a građanima i tvrtkama omogućiti lakšu, bržu i pouzdaniju razmjenu podataka.

“Iznimno smo sretni što je Infobip, a time i Hrvatska, dio priče koja jača konkurentnost IT industrije Europe i našu tehnološku budućnost”, poručio je Silvio Kutić, suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa, na potpisivanju ugovora u kampusu Alpha Centauri u Zagrebu.

Da je Hrvatska zahvaljujući Infobipu, koji je jedan od tri svjetskih lidera u području CPaas-a (komunikacijska platforma kao usluga) s gotovo 3500 zaposlenih, dio te priče iznimno su ponosni i u Vladi. Predstavnici Vlade na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem i ministrima Šimom Erlićem, Damirom Habijanom i Markom Primorcem, bili su puni riječi hvale i ponosa što imamo kompaniju koja ima kapacitet uključiti se u tako velik i važan europski projekt. “Infobip apsolutno zaslužuje financijsku potporu”, ističe Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Rimac odustao
Na tu su potporu dugo čekali. Još 2023. krenula je priča njihovog uključivanja u IPCEI-CIS. Godinu dana trebalo je Vladi da donese odluku o dodjeli potpore pa još skoro toliko da je “isporuči”. Čak dvije godine čekanja, kaže Erlić, “standardna je procedura koja nije trajala duže od očekivanja. Riječ je o kompleksnom procesu koji uključuje 20 koraka i zahtjeva maksimalnu transparentnost”, objašnjava.

Zbog takve procedure Hrvatska je ostala bez drugog kandidata koji je trebao sudjelovati u još jednom IPCEI projektu – onom EUBatIn, u sklopu kojega se radi na razvoju baterija. Tako su barem u rujnu prošle godine izvijestili medije iz Rimac Technologyja, no Erlić tvrdi da razlog odustajanja nije duga procedura već strateška odluka kompanije da ne sudjeluje na toliko projekata.

U ukupno 10 IPCEI projekata u kojima su se kompanije, sveučilišta i države udružili kako bi zajednički radili na rješavanju problema koje sami ne bi mogli riješiti u šest područja (mikroelektronika i komunikacije, baterije, vodik, oblak i rubno računalstvo, zdravstvo te prometno povezivanje Danske i Njemačke) Hrvatska ima samo jednog predstavnika.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Infobip će biti posvećen istraživanju i razvoju u području 5G tehnologije i umjetne inteligencije. Za te aktivnosti vodnjanska kompanija i inače mnogo izdvaja, više od 100 milijuna eura godišnje. Na projektu će biti indirektan partner, a surađivat će s brojnim renomiranim tehnološkim kompanijama, poput Deutsche Telekoma, Atosa, Orangea, Telefónice…, kao i istraživačima s desetak europskih sveučilišta.

Zahvaljujući Infobipu, u projekt će biti uključena tri domaća sveučilišta – Algebra Bernays, Fakultet informatike iz Pule te Filozofski fakultet u Zagrebu. Osim inovacija, tehnološkog napretka i prenošenja znanja projekt će rezultirati i otvaranjem novih radnih mjesta, objašnjava Silvio Kutić. Na njemu će raditi oko 300 ljudi, a kompanija će svaka tri mjeseca podnositi izvješća o napretku.

Upregnuti AI alate
Cilj Infobipovog projekta vrlo je jasno dočarao Damir Prusac, potpredsjednik za inženjerstvo u Infobipu. “Prije 10-ak godina mobiteli su služili samo za razgovor pa su komunikacijski vendori krenuli u bitku s tim problemom, odnosno željeli su omogućiti da mobitel bude alat s kojim korisnik u isto vrijeme može obavljati više funkcija – razgovarati, pretraživati internet, prenositi podatke… No, kada to sve radi mnogo ljudi na istom mjestu dolazi do zagušenja veze. Također, do problema dolazi kada korisnik živi na rubu mreže. Tada usluga dulje traje. Taj problem rješava računalstvo na rubu mreže koje poboljšava korisničko iskustvo”, objašnjava Prusac.

Rješavanje tog problema Europa je podijelila u četiri dijela (infrastruktura, kapaciteti, napredni alati i servisi te napredne aplikacije), a Infobip će sudjelovati u trećem, onom koji se tiče naprednih alata i servisa za što već sada vodnjanska tvrtka uvelike koristi tehnologiju umjetne inteligencije. Tako će, kaže Prusec, i nastaviti.

“Potpora Infobipu primjer je podrške izvrsnome”, poručio je predsjednik Vlade. Problem je što je takvih primjera u Hrvatskoj premalo.