Prošla godina Hrvatskoj je donijela višak u državnoj blagajni pa se s, iako minimalnim, suficitom od 0,3 posto BDP-a našla u društvu 14 europskih zemalja koje su 2018. izbjegle deficit.

Najveći je suficit zabilježio Luksemburg -, 2,7 posto, a Njemačka i Malta bile su "u plusu"  od po 1,9 posto, pokazali su jučer objavljeni podaci Eurostata. 

Istoga dana svoju su analizu objavili i hrvatski statističari, preciziravši kako je lanjski suficit iznosio 992 milijuna kuna naspram gotovo tri milijarde dosegnutih 2017. godine kada je bila riječ o 0,8% BDP-a.

"Najnoviji podaci revidirani su naviše u odnosu na travanj, kada je objavljeno da je lanjski višak proračuna konsolidirane opće države 758 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a.

Velik utjecaj na iznos suficita imao je u 2018. ponovni pad salda proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2,29 milijardi kuna na 192 milijuna, što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.

Najveći utjecaj na generiranje suficita imalo je poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda" kažu u DZS-u.

DZS je objavio i da je na kraju 2018. konsolidirani javni dug iznosio 286,1 mlrd. kuna, a njegov je udio u BDP-u pao na 74,8% u odnosu na godinu ranije kada je bio na 78 posto. To je njegova najniža razina od 2012.