Zahvaljujući dobroj hidrološkoj godini, kao i značajnim kapacitetima obnovljivih izvora energije (OIH), Hrvatska i dalje bilježi pozitivnu energetsku bilancu u trgovnini s inozemstvom koja doseže gotovo pola milijarde eura.

U prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ostvareni su vrlo povoljni energetski rezultati, koji bi se mogli pozitivno odraziti na poslovanje energetskih tvrtki, prije svega Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Hrvatskih 1766 GWh
Naime, ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske u sedam mjeseci ove godine iznosio je 15.552 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja iznosila 11.782 GWh, dok smo u izvoznoj bilanci s inozemstvom razmijenili 1086 GWh. Planirani izvoz u prvih šest mjeseci iznosio je 1351 GWh, a planirani uvoz u srpnju 265 GWh.

Neplanirani uvoz i izvoz iznosio je 3505 GWh. Kako stoji u redovnoj analizi udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) “Elektroenergetska kretanja u prvih sedam mjeseci 2023.”, u razdoblju od siječnja do srpnja ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj iznosila je 10.016 GWh, od čega je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 2936 GWh, odnosno 29,3%, a proizvodnja obnovljivih 7080 GWh, odnosno značajnih 70,7%.

U promatranom razdoblju ukupna potrošnja električne energije iznosila je 10.696 GWh, pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 10.637 GWh, dok su reverzibilne hidroelektrane za crpljenje vode potrošile 59 GWh.

Hrvatski dio nuklearne elektrane Krško proizveo je 1766 GWh električne energije u prvih sedam mjeseci. S obzirom na to da je raspoloživa energija u promatranom razdoblju bila veća od ukupne potrošnje za 1086 GWh, ovi su viškovi u saldu razmjene izvezeni na inozemna tržišta.

“Obnovljivi izvori u prvih sedam mjeseci proizveli su značajnu količinu električne energije raspoložive za potrošnju. U prvih sedam mjeseci ove godine sudjelovali su sa 60,1% ukupno raspoložive električne energije. Najviše su proizvele hidroelektrane 41,6%, dok su ostali obnovljivi proizveli 18,3%.

Na dan 1. srpnja na mreži je bilo 306 MW kapaciteta sunčanih elektrana. Neobnovljivi izvori proizveli su 24,9% i nuklearna elektrana Krško sudjelovala je s 15%. S inozemstvom smo u promatranom razdoblju razmijenili 1086 GWh električne energije, od čega je izvoz iznosio 1351 GWh, a uvoz 265 GWh.

Ukupna proizvodnja obnovljivih izvora u prvih je sedam mjeseci iznosila 7080 GWh, ali je ostvareno i pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 13 GWh pa je tako ukupna izdašnost/produktabilnost obnovljivih izvora energije iznosila 7067 GWh. Ove godine se iz OIE očekuje proizvodnja 11 TWh električne energije više, odnosno oko 27 TWh primarne energije”, navode iz OIEH, udruženja kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac.

Razlika od 2334 GWh
Gotovo svi proizvodni kapaciteti ostvarili su bolje rezultate u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razbolje lani. Tako je NE Krško proizvela 35 GWh električne energije više nego lani. I proizvodnja OIE bila je veća za 1991 GWh.

“Prošle smo godine u prvih sedam mjeseci kupili 1248 GWh električne energije, dok smo u istom razdoblju ove godine zbog povećane proizvodnje hidrocentrala prodali viškove od 1086 GWh električne energije. Tako smo u promatranom razdoblju u razmjeni s inozemstvom ostvarili razliku od 2334 GWh. Kad se uzmu u obzir tržišne cijene električne energije u tom razdoblju, sada smo ostvarili povoljniju vrijednost razmjene u iznosu od 466 milijuna eura”, navode iz OIEH.