Prošle je godine na trgovačkim sudovima u Hrvatskoj podneseno oko 2.640 prijedloga za pokretanje stečajnog postupaka, znatno manje od rekordnih 6.220 godinu dana prije, ali i višestruko više u odnosu na godine prije recesije, pokazuju podaci Visokog trgovačkog suda (VTS).

U 2008., zadnjoj godini prije recesije, u Hrvatskoj je, prema podacima VTS-a, registrirano 875 prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, mala brojka u odnosu na one koje su uslijedile idućih šest recesijskih godina. Broj prijedloga za pokretanje stečaja postupno je počeo rasti 2009. godine, kada je zabilježen 1.051 prijedlog, da bi već iduće godine skočio za više od 40 posto, na 1.501 stečajni prijedlog.

Val stečajeva uslijedio je 2011. godine, kada je registrirano 5.266 prijedloga za otvaranje takvog postupka. Slijedila je nešto mirnija 2012., s 2.991 prijedlogom za stečaj, a potom najturbulentnija 2013.

"Tijekom 2013. na svim prvostupanjskim trgovačkim sudovima u Hrvatskoj ukupno je podneseno 6.220 prijedloga za otvaranje stečajnog postupka", navodi sudac Igor Periša, glasnogovornik Visokog trgovačkog suda.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe kako je 2013. godine donesen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, što je, po njemu, vjerojatno ubrzalo proceduru.

Nakon stečajnog tornada 2013. uslijedila je bonaca, pa je u 2014. godini bio podnesen 2.641 prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Najviše u Zagrebu, 1.131, a slijedi trgovački sud u Osijeku, s 396 stečajnjih prijedloga, pa Rijeka (377), Varaždin (325), Split (192), Zadar (111) i Bjelovar (109).

No, pitanje je znači li smanjenje broja stečajnih prijedloga da je hrvatska gospodarska scena raščišćena ili slijedi novi val stečajeva, nakon što se donese novi zakon.

"Zaista ne znam, bilježi se neka pozitiva, ali mi smo u poslovnoj i gospodarskoj aktivnosti ostali u razdoblju od prije deset i više godina. Izgubili smo deset godina. Zbog izostanka reformi, naši su srednjoročni potencijali loši i pitanje je kada ćemo se u gospodarskom smislu maknuti iz periferije Europske unije", kaže Šantić.

Hrvatska ima problema s provođenjem stečajnih postupaka, jer su dugotrajni, skupi i u pravilu završavaju likvidacijom kompanije. U posljednjih 15-ak godina svega je nekoliko primjera uspješnog restrukturiranja tijekom stečaja, primjerice, Tiska i Peveca.

Hoće li izmjene stečajnog zakona donijeti poboljšanja?

Prema starom zakonu o stečajevima brojni su postupci trajali godinama, bez ikakvih rezultata, a s ogromnim troškovima. U isto vrijeme, naplata potraživanja vjerovnika bila je gotovo nikakva, s time da mali vjerovnici nisu uspjeli naplatiti gotovo ništa.

Krajem 2011. za 205 tisuća radnika nisu uplaćivani doprinosi, a 71,8 tisuća tvrtki bilo je u blokadi, od čega oko 54 tisuće preko 360 dana.

Zbog toga je Vlada pokušala raščistiti zdravo od bolesnog tkiva na gospodarskoj sceni uvođenjem predstečajnih nagodbi, koje su ispočetka imale široku podršku, ali su kasnije izazvale burne reakcije zbog nekih upitnih odluka.

Prema podacima Fine, od stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi 1. listopada 2012. do kraja 2014. prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe predalo je više od 7.500 tvrtki i obrta, s više od 60.000 zaposlenih, koji su prijavili ukupno gotovo 68 milijardi kuna obveza.

Do sada je riješeno oko 6.950 predmeta, a u radu je još nešto manje od 600 predmeta. Ukupno je oko 1.750 predmeta završilo sklapanjem nagode, dok je za njih otprilike 4.600 prijedlog za otvaranje postupka odbačen ili je postupak obustavljen.

Predstečajne nagodbe izazvale su žestok otpor, no nedavno je bivši ministar financija Slavko Linić podsjetio da je tijekom dvije godine od donošenja tog zakona 15.300 manje blokiranih pravnih subjekata.

Međutim, zbog niza kontroverzi u predstečajnim nagodbama Vlada je, ipak, odlučila izmijeniti Stečajni zakon, a u njega uvrstiti i predstečajne nagodbe.

Zbog toga je u saborskoj proceduri novi prijedlog Stečajnog zakona koji bi trebao učinkovitije riješiti problem insolventnosti poduzeća u vremenu gospodarske krize, skratiti vrijeme stečajnog postupka i smanjiti njegove troškove.

"Hrvatska je po trajanju stečajnog postupka na 24. mjestu u Europskoj uniji, stečaj prosječno traje tri godine, a u EU godinu i pol", upozorila je nedavno zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt govoreći o Stečajnom zakonu.

I dok vlasti smatraju da će se novim zakonom bitno poboljšati stečajni postupak, mnogi su skeptični.

"Taj zakon neće ništa bitno promijeniti niti pomoći poduzetnicima. Nužna je sveobuhvatna izmjena zakona važnih za tržište, prvenstveno Zakona o trgovačkim društvima, Ovršnog zakona i Zakona o parničnom postupku. Ključna je brzina i sigurnost naplate potraživanja prije stečaja", kaže Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, poznat po žestokom otporu predstečajnim nagodbama.

Isto tako, ne očekuje ni velike promjene u brzini postupka, jer je, ističe, pretežiti broj odredbi samo prepisan iz starog zakona.

Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin istaknuo je nedavno da je zakon o stečajnom postupku dosad bio mijenjan sedam puta jer se nije znalo što se želi sa stečajem – je li to drugo ime za likvidaciju ili pak nešto više.

"Stečaj ne mora dovesti do kraja poslovanja stečajnog dužnika, no ako do toga i dođe, to ne treba stigmatizirati", rekao je Grbin te naglasio da kvalitetan stečajni postupak osigurava opstanak dužnika i mogućnost vjerovnika da naplati dio tražbina, a to će omogućiti i unovčavanje imovine dužnika bez dodatnih ovršnih postupaka, što će ujedno smanjiti opterećenje sudova.

Davor Verković