Tržište rada u Hrvatskoj već dulje vrijeme je u znaku rasta plaća i zaposlenosti, kao i niskih stopa nezaposlenosti. Sve su procjene da će i ovu godinu na kraju obilježiti i razmjerno snažna povećanja primanja i veći broj zaposlenih, ali uz umjereniju stopu rasta.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, već u veljači je krenuo sezonski uobičajen rast broja osiguranika. Krajem tog mjeseca u raznim oblicima rada bilo je više od 1,65 milijuna osoba ili 7340 više nego u siječnju, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj osiguranika porastao je za više od 43,7 tisuća ili 2,7 posto. U svakom slučaju, pozitivne godišnje promjene u pogledu zaposlenosti traju već tri godine.

Poticaj poduzetništvu ili..
Podaci Državnog zavoda za statistiku pritom pokazuju da, relativno gledano, broj zaposlenih u pravnim osobama bilježi osjetno sporiji rast nego što je to slučaj u obrtima i slobodnim profesijama. Kod pravnih osoba u veljači ove godine bilo je više od 1,41 milijun zaposlenih, što je povećanje za 11.240 ili 0,8 posto u odnosu na godinu prije. Istodobno, u obrtima i slobodnim zanimanjima broj zaposlenih porastao je za 9150 ili 4,8 posto, čime je dosegnuo gotovo 200 tisuća.

Na tom tragu su i podaci Porezne uprave o poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti. Lani je njihov broj porastao za gotovo 11 tisuća, na ukupno 142,2 tisuće. No, to povećanje gotovo u cijelosti rezultat je porasta broja takozvanih “paušalista”, obrtnika koji ne vode poslovne knjige već samo evidenciju o prometu.

Tijekom prošle godine broj paušalista porastao je sa 66,8 na više od 77,5 tisuća. Njihov udjel u ukupnom broj obveznika po dohocima od samostalne djelatnosti tako je dosegnuo gotovo 55 posto. Taj trend traje već godinama jer je to administrativno jednostavniji i porezno najpovoljniji režim oporezivanja, s najnižom propisanom poreznom stopom od samo od 10 posto koja se inače plaća prema utvrđenim poreznim razredima.

Njihov ubrzan rast krenuo je poodavno, s prvim krugom porezne reforme Vlade Andreja Plenkovića. Od početka 2017., naime, omogućeno je da svi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta, domaće radinosti ili sporednog zanimanja te djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, dohodak i porez na dohodak mogu utvrđivati u paušalnom iznosu ako po toj osnovi nisu obveznici PDV-a i ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a (40 tisuća eura).

No, s vremenom je u raskorak došla intencija zakonodavaca i praksa. Te su porezne pogodnosti zamišljene kao poticaj razvoju malih poduzetnika i mnogi su ih prigrlili. No, s vremenom su u Poreznoj upravi uočili da se paušalni obrti sve više koriste i suprotno svrsi poreznog poticanja poduzetničkih iskoraka, kao način prikrivenog nesamostalnog rada, ali i nelojalna konkurencija.

Pojačan nadzor
Često su se prepričavali primjeri o otkazivanjima ugovora o radu s poslodavcem i nastavka rada za istog poslodavca, ali u formi paušalnog obrta. U tom kontekstu posebno je istican i rad za strane kompanije. U svakom slučaju Porezna uprava je potkraj 2021. pokrenula pojačan nadzor s ciljem propitivanja obilježja nesamostalnog rada u sferi paušalnih obrta.

U provjerama su se ponajprije fokusirali na djelatnosti u kojima je zabilježen najveći porast “paušalista”, a to su Informacije i komunikacije, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dio onih kojima su utvrđena obilježja nesamostalnog rada odgovorio podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti. U Poreznoj upravi na naš upit o tome kažu kako dosad nisu zaprimili očitovanje Ustavnog suda RH u postupku ocjene ustavnosti odredbi poreznih propisa vezanih za korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, tj. prikrivenom radnom odnosu. Kako bilo, paušalni obrti i dalje su privlačan izbor.v