Ministar financija Boris Lalovac danas je u Hrvatskom saboru predstavljajući zakon o kamatama upozorio da su zabrinjavajući dugovi građana koji su u zadnjih godinu i pol dana pokazali visok uzlet.
"Iznos ovrhe nad novčanim sredstvima kod poduzetnika iznosi oko 32,4 milijardi kuna, a zabrinjavajuća je i činjenica da iznos ovrhe nad novčanim sredstvima za 318 tisuća građana iznosi 27,1 milijardu kuna. Ako se tome pridoda iznos od 12 milijardi zateznih kamata dobiva se zastrašujućih 40 milijardi kuna", rekao je Lalovac predstavljajući zakon o kamatama.
Predloženim se zakonom propisuje maksimalna dopuštena stopa ugovornih kamata u ugovorima između poduzetnika od 12,35 posto, a kod građana 11,35 posto.
"Još uvijek su to visoke kamatne stope", kazao je ministar finacija koji podsjeća kako visoka kamatna stopa ne znači ujedno i naplatu dugova.
"Ovaj oblik spirale zateznih kamata pokazao je da svi tržišni mehanizmi koje su nas učili u udžbenicima ekonomije trenutnu o Hrvatskoj ne vrijede", ustvrdio je Lalovac.
Kada se govori o iznosima zateznih kamatama koje plaćaju poduzetnici, obrtnici i građani, dolazi se, kaže Lalovac, do iznosa od 24 milijarde kuna zateznih kamata koje su ovršene na računima. "Ako to zbrojite s glavnicom poduzetnika obrtnika i građana dolazi se do 84 milijarde kuna što je zabrinjavajući iznos", ističe ministar financija.
Alarmantan je, kaže, i podatak da 150 tisuća hrvatskih građana ima ovršena novčana sredstva do 10 tisuća kuna i oni generiraju oko 500 milijuna kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Postoji i preko 2700 građana koji duguju više od milijun kuna i oni generiraju preko 13 milijardi kuna glavnice.
"Sve instrumente koje smo imali kroz Ovršni zakon pokazuje da se vjerovnici ne mogu naplatiti, a da građani koji su u problemu ne mogu izići iz dužničkog ropstva. I kada se na to dodaju zatezne kamate, cijeli se sustav blokira", ističe Lalovac i dodaje kako se u nekim regijama broj blokiranih građana penje iznad 10 posto građana, u čemu prednjače Čakovec i Križevci.
"Vidjet ćemo hoćemo li predloženim zakonom uspjeti rasteretiti dio gospodarstva ali i opterećenosti kamata prema građanima", poručio je Lalovac.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.za komunalnu naknadu je 3 godine,a za vodu,struju,telefon,odvoz smeca godinu
Pa već sada je zastara za dobar dio javnih davanja (komunalno i sl.) godina dana. Za ostalo je tri godine.
Uzevši da prije ovrhe mi u firmi uvijek imamo i pokušaj utjerivanja “na lijepo i fino” ovih godinu dana nam je prilično naknap.
Državne službe su tu imale dosta propusta i dosta je odlazilo u zastaru, ali tu je bilo i fiktivnih dugovanja – npr. ustanova ti samo pošalje rješenje na izno xxxx. Ti se žališ — ili ignoriraš jer si toliko konsterniran, žalba stoji, a ustanova ne šalje na ovrhu jer zna da će potraživanje na ovrsi pasti i morat će ga otpisati.
Rađe im je da imaju taj dug u knjigama nego da moraju priznt da su ga izmislili iz palca i da zapravo ne postoji. Ovako barem izgleda da su nešto radili.
pitanje je koliko je tu novih dugova, a koliko starih koje su tvrtke odlučile poslati na ovrhu, no takva statistika vjerojatno ne postoji.
u cijelom tom sustavu bi trebalo promijeniti neke stvari za budućnost. prvo skratiti rokove zastare da se vjerovnike prisili na ažurnije postupanje. često se dogodi da tek nakon nekoliko godina pošalju nešto na ovrhu, a to znači da se već nakupilo kamata. također se događa da odvjetnici naprave rješenje o ovrsi, ali ga oni pošalju tek nakon nekoliko godina. trebalo bi promijeniti zakon tako da sudovi automatski odbijaju ovršne prijedloge za potraživanja koja su u zastari pa bi se vjerovnici ponašali odgovorno. i naravno smanjiti troškove odvjetnika u ovršnim predmetima.
to je samo jedna strana priče, ali vrlo bitna.
Uključite se u raspravu