Fokus politike Vlade sada je na tome kojim instrumentima i mehanizmima započeti gospodarski rast, izjavio je danas ministar financija Boris Lalovac koji je uvjeren da će Hrvatska uspjeti proračunski deficit svesti u zadane okvire do kraja 2016. godine.

Da je Hrvatska započela s reformama koje bi trebale dovesti do smanjenja deficita prepoznala je i Europska komisija u svojoj ocjeni programa reformi i plana konvergencije, ali i investitori koji su nedavno uložili u hrvatske državne obveznice, a koje je također više od deficita zanimalo ubrzavanje tih reformi te zašto Hrvatska ne raste i kada će započeti gospodarski rast, rekao je Lalovac u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Ispred nas je težak posao jer moramo ispuniti ono što smo i zacrtali da ćemo ispoštovati, i na rashodovnoj strani proračuna, ali svakako će biti izazov prihodovna strana, jer kad nemate određene gospodarske aktivnosti nju je teže kontrolirati, rekao je Lolovac te istaknuo da će njegov fokus biti isključivo na rashodovnoj strani.

Na prihodovnoj strani kada ostvarite određeni rast možete računati na pozitivne efekte, ali rashodovnu ćemo stranu pokušati postaviti pod kontrolu te postići da se primjerice dinamika određenih davanja, poput subvencija poljoprivrednicima ili zdravstvu, zna i do godinu dana unaprijed, da s njom budu upoznata i javnost, kako se ne bi stekli "krivi zaključci da deficiti nisu pod kontrolom".

Fokus na rashodovnoj strani proračuna

Ipak, fokus na rashodovnoj strani, tvrdi ministar financija, ne znači smanjenje plaća u državnom i javnom sektoru, socijalnih davanja ili mirovina.

Za plaće mjesečno dajemo 1,8 milijardi kuna, a za mirovine 3 milijarde kuna. To i socijalna davanja su na prioritetnoj listi i ide prvo na isplatu. No, postoje brojni drugi troškovi proračuna, koji će se staviti pod reviziju, poput nekih nabavki, subvencija ili financiranja nekih projekata. Ulaskom u EU proračun neće biti isti kao prije, jer za takve troškove novaca ima i u EU fondovima, istaknuo je Lalovac.

Govoreći o subvencijama koje su se do sada isplačivale iz državnog proračuna, Lalovac je kazao da se ne može npr. davati 6 milijardi kuna subvencija gospodarstvu, a da se ne vidi učinak toga na rast BDP-a, jer mi nismo bogata zemlja da dajemo subvencije bez da one imaju učinak na privredu.

Stoga, kaže, pokušava s Državnim zavodom za statistiku pokrenuti međusektorske analize, koje bi pokazale kakav je učinak novca koji se uloži u jedan sektor na ostale sektore i na BDP, što Hrvatska nema, a brojne razvijenije europske zemlje imaju.

U budućnosti nećemo moći imati toliko subvencija, jer smo došli do limita zaduženosti i način davanja novaca neće biti kao u prošlosti, naglasio je ministar financija.

Zaduženje po povijesno najnižoj kamatnoj stopi za RH

Pritom je podsjetio da se Hrvatska nedavno izdanjem euroobveznica zadužila za 1,25 milijardi eura, s kamatom od 3,87 posto, što je povijesno najniža kamatna stopa za Hrvatsku i za euro i dolarska zaduženja. To je, smatra Lalovac, učinak i trenutnog stanja na tržištu, ali i ulaska Hrvatske u EU. Navodi kako ova kamatna stopa u osam godina znači milijardu kuna manje izdataka za kamata.

Niže kamate, kao učinak ulaska u EU, Lalovac očekuje i na hrvatskom bankarskom tržištu za poduzeća i građane. Ako smo dio EU i ravnopravna smo članica koja ispunjava kriterija i vodi ozbiljnu proračunsku politiku, ne vidim razloga da kamate i za poduzeća i građane ne budu manje. Ako te iste banke u Austriji, Italiji i Njemačkoj plasiraju kredite po povoljnijim uvjetima, ne vidim razloga zašto ne bi i hrvatskim građanima.

Lalovac proziva HNB zbog paušalnih ocjena o proračunu

Ministar financija osvrnuo se i na informacije o slabijem punjenju proračuna, posebice grafikon HNB-a nedavno objavljen u dnevnom tisku, a koji govori o sve većem raskoraku između prihoda i rashoda proračuna.

Kad se takve informacije plasiraju u javnosti, s druge strane mora biti "debelo objašnjenje". Plasirati takvu informaciju bez konzultacija s Ministarstvom financija smatram neodgovornim i moram reći da me tu jako razočarala neodgovornost monetarne vlasti. Monetarna i fiskalna politika moraju zajedno surađivati na svom cilju stabilnosti, a davanje ovakvih informacije u javnost izaziva bojazan i nestabilnost te mislim da je to neodgovorno i tu stvarno prozivam HNB, rekao je Lalovac.

Pojasnio je da se primjerice podaci o PDV-u za ovu i prošlu godinu ne mogu uspoređivati, jer npr. ove godine nemamo PDV pri uvozu. Naplata poreza nam je na razini od preko 93 do 95 posto i žao mi je što se kolege bave paušalnim ocjenama, a da imamo pritisak na proračun imamo, i to zbog dodatnih izdataka za subvencije poljoprivrednicima i zdravstvu, rekao je.

Eventualno novo zaduženje zbog poplava

Kazao je i da se do kraja godine nije planirano novo zaduženje, osim eventualno za pretfinanciranje za slijedeću godinu, ali da si Ministarstvo i Vlada sada ne postavljaju neka ograničenja zbog nedavnih poplava, jer je prioritet pomoći tim ljudima. Ako se i ostvari neko zaduženje, ono bi prvenstveno bilo za likvidnost za najugroženije.

Među ostalim, Lalovac je potvrdio i da će uskoro, možda i u lipnju, u saborsku proceduru ići izmjene zakona vezanih uz veću odgovornost trgovačkih sudova u postupcima predstečajnih nagodbi, kao i o zakon kojim bi se omogućio osobni bankrot, za koji će se tražiti i podrška EK.

No, istaknuo je, sve se te promjene, kao i planirano uvođenje poreza na nekretnine treba dobro pripremiti, kako se ne bi napravio nered, već se sustavno rješavala ta pitanja.