Ovog tjedna počeo je teći rok od mjesec dana u kojem dužnici u švicarskom franku moraju odlučiti hoće li pristati na konverziju u euro.
Nakon početne euforije što Ustavni sud nije suspendirao početak konverzije, predloženi izračuni mnogima su došli kao hladan tuš. Prema procjenama, tek oko 33.000 klijenata profitiralo je od predizbornog obećanja ministra Borisa Lalovca o manjim ratama, dok će 40% dužnika, njih oko 22.000 bankama plaćati više. U utorak je ipak razriješena dilema što u slučaju da Ustavni sud sruši model konverzije. Banke su taj scenarij ugradile u anekse ugovora kao spornu klauzulu da se u tom slučaju odnos između banke i klijenta vraća na staro.
Poruka HNB-a
Iz Udruge Franak podsjetili su na nedavnu odluku Ustavnog suda da neće suspendirati konverziju do konačne ocjene ustavnosti, u kojoj su istaknuli da neovisno o pravorijeku potpisani aneksi ostaju na snazi. Reagirao je i regulator koji je banaka zatražio brisanje sporne klauzule: "HNB zatražio je od onih banaka, za koje imamo saznanje da su u aneks ugovora o konverziji ugradile odredbe o posljedicama za korisnike kredita eventualnog ukidanja ili poništenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, da te odredbe izostave jer mogu biti suprotne propisima kojima se štite prava potrošača.
U kontaktu smo s bankama te očekujemo da će postupiti u skladu s našim zahtjevom. HNB će korištenjem svojih supervizijskih mjera ispitati postupaju li banke sukladno zakonu". Iz Erstea su odmah poručili da će klauzulu skratiti tek na informaciju da "banka iskoristila navedeno pravno sredstvo" i da će novi prijedlog aneksa u najkraćem mogućem roku objaviti na svojim internetskim stranicama.
Na stolu i nova kamata
Prije sastanka s guvernerom i ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem u utorak poslijepodne, ministar Lalovac rekao je da je iznenađen bahatošću banaka te najavio da će se razgovarati i o cijeni konvertiranih kredita. "S guvernerom bih volio razgovarati o povijesti kamatnih stopa jer su one po meni neprihvatljivo visoke. Oni danas nude građanima kamatne stope od 6,5 ili 7 posto, a isto tako nekim drugim građanima, u redovitim procesima, nude kamate od 5 ili 6 posto", izjavio je Lalovac.
"Imam osjećaj da bankari još uvijek pokušavaju loviti u mutnom. S guvernerom ću se detaljno uskladiti i vidjeti postoje li mjere HNB-a s obzirom na evidentno nepoštivanje Zakona o potrošačkom kreditiranju", zaključio je ministar. Nakon sastanka nije bilo izjava za medije, a danas bi se o svemu trebao oglasiti HNB priopćenjem o upravnom supervizorskom postupku rješavanja prigovora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Slažete li se s politikom profesora Ivana Lovrinovića, koja uključuje tiskanje novca i devalvaciju kune…
Branko Roglić:
Ne slažem se…
Tu politiku smo imali i srećom ju je prekinuo Nikica Valentić…
Njegova ideja (I.Lovrinovića) vodi u to da mi koji smo se zaduživali u kunama i plaćali dvostruko veće kamate nego oni sa švicarcima ponovno platimo račun onih koji su ulazili u hazard nadajući se da će profitirati na niskoj kamati.
Nema smisla da mi porezni obveznici plaćamo njihovu grešku.
Mislim da bi se gospodarski plan Mosta morao dobro usuglasiti s HNB-om i guvernerom Borisom Vujčićem kojeg iznimno cijenim.
Uključite se u raspravu