Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u petak kako je država likvidna, a bankama poručio da im inat nije pametna strategija, jer država ima mjere kojima će reagirati.
"Ne bojimo se, likvidni smo. Ali želim čuti je li to inat banaka", kazao je Lalovac odgovarajući u stanci konferencije "Dan velikih planova" na upit boji li se da bi se mogao ponoviti slučaj s ovotjednom aukcijom trezorskih zapisa koju je financijski sektor ignorirao.
"To me zanima. Moja poruka je – ako je to inat, nije im to pametna strategija. S jedne strane, govore da to nije inat, a druge informacije koje sam dobio da je", kaže Lalovac.
Dodaje kako će čekati još nekoliko dana i vidjeti. "Sastat ću se s njima, čak sam obavio i razgovore s nekim bankarima da vidi o čemu se tu radi. Država normalno funkcionira. Međutim, ako vidim da se će se taj inat produžiti rekao sam koje su poruke Ministarstva financija", kazao je Lalovac.
Mišljenja je kako treba spustiti tenzije, ali da banke trebaju znati da "Vlada upravlja državom, a ne banke".
Nije želio reći koje su to mjere koje će poduzeti, ako se banke nastave ovako ponašati, osim poreza na aktivu.
"Oni su upoznati s time, ne želim u javnosti govoriti. Oni znaju koje su to mjere", rekao je.
Prema pisanju nekih medija, koji se pozivaju na visoke izvore u bankarskim krugovima i središnjoj banci, hrvatske poslovne banke neće državi pozajmiti ni kune sve dok Ustavni sud ne stavi izvan snage zakone izmjene kojima je omogućena konverzija kredita u švicarskim francima u eurske.
Ministar financija već je najavio mogućnost da se bankama, nastave li s dosadašnjim ponašanjem, uvede porez na aktivu, a mediji špekuliraju da Vlada bankama čije su matice iz Austrije i Italije prijeti i da bi mogla povući sve svoje plaće i mirovine iz tih banaka.
Na pitanje kako zamišlja međunarodno financiranje iduće godine s obzirom na ovu situaciju s bankama, Lalovac je odgovorio kako će biti međunarodnog financiranja, a razgovara se i da se građanima ponude obveznice "kako država u ovakvim situacijama ne bi bila talac banaka".
Naveo je primjer Italije koja je puno otvorenije za plasiranje obveznica izravno građanima.
"Znamo da građani danas u hrvatskim bankama ne mogu dobiti ni jedan posto kamatu, a ova bi obveznica bila na niže apoene, tako da mogu uplatiti i građani koji nemaju velik dohodak i da mogu dobiti puno veći prinos. Također bi bila neoporeziva", kazao je Lalovac te dodao kako se razmišlja i o brojnim drugim stimulativnim mjerama.
Lalovac je rekao i da se radi dodatni model izračuna za rasterećenje plaća. Raspravljamo da se podigne neoporezivi dio plaća, ali također da se naprave i određene promjene u poreznim razredima, kazao je.
"Pripremit ću taj prijedlog i ukoliko osvojimo vlast on će biti već u siječnju u parlamentu", rekao je ministar.
Upitan za komentar ukidanja presude Ivi Sanaderu i HDZ-u u slučaju Fimi Medija rekao je da on to ne komentira. "Ja inače to ne komentiram. Meni je samo bitno, ako postoji nesrazmjer imovine, da ga Porezna nađe", rekao je.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčič nije želio komentirati ukidanje presude Sanaderu i HDZ-u.
"Ne bih se u taj dio miješao, to je isključivo u domeni pravosudnog sustava i želim ostati u potpunosti izvan toga", rekao je Grčić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.koja je to nesposobna ekipa! zbog uvlačenja građanima pred izbore, spremni su riskirati stabilnost državnih financija samo da dobiju još jedan mandat!!!
Ovaj je ko “škiljo iz zagvozda” … on će pomoći sebi i svim u franku …a mi koji se čuvamo kredita to ćemo izgleda platiti …..
E da je barem ko “matan” …..
Škiljo, škiljo …..
pravo je pitanje zašto su banke dosad kupovale sve te junk papiriće ove države, a ne zašto to sad više ne žele.
Ali ima nekih novih koji hoće. Mene više zanima tko je stvarni vlasnik naših banaka i ne samo njih?Samo kolike su to mutne igre treba vidjeti kroz primjer HPB-a, kada su svi enormno zarađivali ovi su se morali dokapitalizirati, kome je išla lova uz kakvo osiguranje koliko je zdrobljeno i nitko nikada neće odgovarati…dno dna
pravo je pitanje zašto su banke dosad kupovale sve te junk papiriće ove države, a ne zašto to sad više ne žele.
Uključite se u raspravu