Budućnost hrvatskoga mliječnog sektora, vrlo je izgledno, krojit će dva najmoćnija igrača iz branše, francuski Lactalis i njemački Zott. Lactalis se od preuzimanja Dukata 2007. učvrstio na 13 lokacija, toliko je mljekara preuzeo u regiji.

Posljednjom akvizicijom nedavno je u portfelj u istom paketu uz Ljubljanske mlekarne ubacio i Mljekaru iz Tuzle. Godišnje ukupno otkupi i preradi oko 400 tisuća tona mlijeka, lani je u Hrvatskoj otkupio 236 tisuća tona, gotovo deset posto manje nego godinu prije. Zott se pak s proizvodnjom zasad smjestio u prekograničnom susjedstvu, u Gradačcu na bosanskohercegovačkom tržištu, gdje je lani kupio većinski udjel u tvrtki Mliječni put te investirao u kapacitete za godišnju preradu 150 tisuća tona mlijeka. Međutim, upućeni u mljekarska zbivanja u regiji tvrde kako su im ambicije mnogo veće. Mljekarstvo je, naime, najpotentniji sektor u agraru BiH: prošle godine izvezeno je oko 80 tisuća tona mlijeka, trećina iz ukupne prerade, od kojih je 53 posto završilo na hrvatskom tržištu na policama trgovaca kao robne marke. Upravo kroz maloprodaju vodit će se u idućem razdoblju velika mliječna bitka.

Za razliku od Francuza, koji na ovdašnjem prostoru nemaju svog trgovca, Nijemci su kroz proteklo desetljeće strateški "posijali" svoje trgovačke lance. Kroz Metro, Lidl, Kaufland te, naravno, Billu i Spar, Zottu su danas samo u Hrvatskoj dostupne police maloprodaje na 198 lokacija. Usto, zbog partnerstva s Agrokorom, budući da Zvijezda od 2009. distribuira Zottov asortiman, otvoren mu je ulaz u više od 1400 trgovina Konzuma u Hrvatskoj i BiH te Idee u Srbiji. Prema neslužbenim podacima Zott u Hrvatskoj već drži 10 posto udjela u prodaji jogurta te čak 28 posto u mliječnim desertima.Proizvodnja mlijeka s konstantnim rastom otkupljenih količina bila je pozitivna iznimka u ukupnom hrvatskom agraru, da bi se prošle godine urušila na volumene od prije desetak godina, što je isprovociralo nezapamćeno visok uvoz. Za siječanj i veljaču ove godine iznosio je 14.500 tona i veći je sedam puta u odnosu na isto razdoblje 2012.

Tom negativnom trendu kumovao je i politički populizam, posebno odluka bivšeg ministra Petra Čobankovića o zaštitnoj subvenciji od 42 lipe za kilogram mlijeka. Samo u posljednjoj godini isplate te subvencije od listopada 2010. do listopada 2011. utrošeno je 250 milijuna kuna. No, umjesto da se državnom potporom ispuni funkcija javne politike kroz veću zaštitu malih gospodarstava kako bi postala konkurentnija i održala se na tržištu, najveći dio od tog iznosa otišao je vlasnicima velikih farmi. U strukturi ih je tek jedan posto, a proizvodni trošak po kilogramu mlijeka kod njih je iznosio oko dvije kune, pa su im potpore zapravo donijele neto profit. Rezultat tog modela porazan je: tijekom 2009. godine 20.527 farmi u otkup je predalo povijesno rekordnu proizvodnju mlijeka od 675 tisuća tona, dok je u 2012. mlijeko isporučio 13.081 proizvođač, a otkupljene su 602 tisuće tona što odgovara proizvodnji ostvarivanoj do 2004.

Tržište mlijeka "kuha" ne samo u Hrvatskoj već i na europskom prostoru. Otkupna cijena između 2009. i prvog kvartala 2013. hrvatskim je proizvođačima rasla sa 30 na 33 eurocenta, europskim sa 26 na 35. Zbog nemogućih uvjeta poslovanja, skupe stočne hrane i niske cijene farmeri u Njemačkoj najavljuju "opsadu" Berlina u prvom tjednu lipnja. Premda su ove godine (zbog lokalnih izbora) potpore dobili mjesec i pol prije zakonskog roka, zadovoljni nisu ni hrvatski poljoprivrednici. Ukupno su za potpore očekivali najavljenih 2,59 milijardi kuna, a isplaćene su 2,2 milijarde. Prvu poruku resornom ministru ovoga su vikenda poslali iz udruge Nezavisni hrvatski seljaci. Ne dobiju li puni iznos potpora, traktori na prometnicama mogli bi pokvariti turističku sezonu. 

Rušenje otkupne cijene

Ukidanje kvota 2015.

Temperaturu diže i najava Bruxellesa o ukidanju kvota u proizvodnji mlijeka 2015. godine, što će, procjenjuje se, povećati količine i srušiti ionako nisku otkupnu cijenu. Povećanje proizvodnje za jedan posto na samo osam tržišta (Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Nizozemska, Španjolska, Velika Britanija i Poljska) daje dodatnu količinu od 1,2 milijuna tona mlijeka. U Europskoj udruzi farmera upozoravaju na to da je povećanje proizvodnje mlijeka za jedan posto u SAD-u, gdje je tržište znatno manje regulirano, otkupnu cijenu srušilo za 10 posto.