Od siječnja 2015. godine poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika u Republici Hrvatskoj, obveznici su kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Od ove su obveze izuzeta predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativne i zaštitne radionice, te novoosnovani poslodavci u vremenu uvođenja u rad.

U travnju 2020. godine kvotne obaveze oslobođeni su i poslodavci koji pripadaju sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja.

Aplikacija Nera

Poslodavci obveze s osnove kvotnog zapošljavanja provjeravaju i izvršavaju putem aplikacije Nera. Obveznici kvotnog zapošljavanja dužni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.

Obveza kvotnog zapošljavanja može se izvršiti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom i kombinacijom navedenih načina. Zamjensko zapošljavanje osoba s invaliditetom omogućava poslodavcima da kvotnu obvezu ispune temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, zaštitnom radionicom ili integrativnom radionicom, trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom.

Ukupna mjesečna vrijednost ugovora, bez PDV-a, jednaka je najmanje 20 posto minimalne mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj za svaku osobu s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.

Obveznik kvotnog zapošljavanja ima mogućnost sklopiti jedan ili više ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentom s invaliditetom, prema kojima su ukupni priznati troškovi rada jednaki najmanje 20 posto minimalne mjesečne plaće u za svaku osobu s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.

Poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti stipendiranjem osobama s invaliditetom u redovitom obrazovanju. Ukupna visina stipendije treba iznositi najmanje 20 posto propisane minimalne mjesečne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.

Također, obveznik kvotnog zapošljavanja kvotnu obvezu može ispuniti osiguravanjem prakse učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom, rehabilitanta u sklopu profesionalne rehabilitacije, odnosno ako osigura stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom.

Pritom je bitno navesti, kako se jedna osoba primljena na obavljanje prakse, odnosno na stručno osposobljavanje, priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom.

U praksi je najzastupljeniji zamjenski način ispunjenja kvotne obveze ugovor o poslovnoj suradnji sa zaštitnom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom koje zapošljavaju više od 50 posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Uz rast broja integrativnih radnih jedinica i radionica, povećao se i broj pravnih osoba koje zapošljavaju više od 50 posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Bilježimo i veći interes za ispunjenje kvotne obveze stipendiranjem, što je svakako potrebno poticati, kao i druge dostupne mogućnosti izvršenja zamjenske kvote.

Prilagoditi se gospodarstvu

Poslodavci koji ne koriste mogućnost ispunjena kvotne obveze zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na zamjenski način, obvezni su uplatiti novčanu naknadu.

Novčana naknada za 2021. godinu iznosi 850 kuna mjesečno za svaku osobu koju je obveznik dužan zaposliti. Iznos naknade u ožujku 2020. godine smanjen je s 30 posto na iznos od 20 posto minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

Obveznicima kvotnog zapošljavanja koji na ni jedan način ne ispune svoju kvotnu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, Zavod utvrđuje obvezu plaćanja i iznos novčane naknade zbog neispunjenja kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom izdavanjem upravnih rješenja.

U konačnici, ako poslodavac ni tako ne ispuni svoju obavezu, Zavod pokreće postupak prisilne naplate kako bi osigurao ispunjenje zakonom propisane obveze.

Vodeći računa o gospodarskim kretanjima nastoje se identificirati promjene na tržištu rada i prilagoditi sustav kvotne obveze za poslodavce, s krajnjim ciljem razvoja održive strategije zapošljavanja osoba s invaliditetom.