Sredinom lipnja prošle godine na čelo Ministarstva zdravlja došao je Siniša Varga. Dotadašnjeg ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji je ranije radio kao konzultant Svjetske banke na projektu zdravstvene reforme u Hrvatskoj, te bio pomoćnik ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava, nije dočekala odviše sjajna situacija.

Prezadužene bolnice s nerazumno dugim rokovima plaćanja te neopravdano duge liste čekanja bili su samo neki od problema s kojima se novi ministar morao suočiti. A što je u nešto više od godinu dana mandata uspio napraviti po tom pitanju te kako gleda na odlazak liječnika i medicinskih sestara u bogatije zemlje EU, upitali smo ministra zdravlja Sinišu Vargu.

Početkom godine na snagu je stupio Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica. Njime se trebala povećati dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvaliteta i učinkovitost pružanja bolničkih usluga te povećati djelotvornost i racionalizirati troškovi poslovanja bolničkih ustanova. Kako napreduje njegova provedba, gdje najviše zapinje, a gdje su napravljeni najveći pomaci?
Reforma zdravstva koju provodimo jedina je sveobuhvatna promjena sustava od osamostaljenja Hrvatske, koja obuhvaća sve njegove segmente. To je ujedno i jedini način da zdravstveni sustav u Hrvatskoj bude dugoročno financijski održiv, a da se pritom očuvaju prava pacijenata, bez povećanja participacije. Dosadašnje pojedinačne mjere, provođene tijekom posljednjih 20-ak godina nisu djelovale sustavno, već na zasebne dijelove sustava, što nije bilo održivo. Kvaliteta zdravstvenih usluga mora biti prioritet svakome tko donosi odluke u sektoru javnog zdravstva, ali i zdravstva u cjelini. U naslijeđe smo dobili 'sustav na aparatima', i bez korjenitih promjena, nastavak gomilanja dugova i nerazumno dugačke rokove plaćanja, sve dulje liste čekanja dovele su do smanjenja dostupnosti i kvalitete javnog zdravstva i ono nije bilo dovoljno učinkovito. Provedba Nacionalnog plana započela je u travnju ove godine, na načelima supsidijarnosti i funkcionalne integracije. Prvi princip znači da se usluge u zdravstvu rade na razinama koje odgovaraju složenosti bolesti, pa će se tako, primjerice, operacije vađenja krajnika raditi u općim bolnicama, dok će se višestruko složeni zahvati raditi na najvišoj razini, u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima. Načelo funkcionalne integracije predviđa spajanje bolničkih odjela zemljopisno bliskih bolnica, kako bi se u jednoj bolnici pružale usluge akutnog liječenja, a u drugoj usluge ambulantnog. Tako omogućavamo pacijentima da u akutnim odjelima imaju 24-satnu liječničku njegu, a u isto vrijeme smanjujemo stres liječnika zbog predugih dežurstava na odjelima gdje nema dovoljno liječnika i previsokih troškova. U pripremi Nacionalnog plana, pokušali smo odrediti realne ciljeve: smanjenje broja akutnih bolničkih liječenja i povećanje broja pacijenata u izvanbolničkoj specijalističkoj konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti i dnevnoj bolnici što bi u konačnici trebalo rezultirati racionalizacijom stope popunjenosti kreveta, smanjenjem duljine bolničkog liječenja, unaprjeđenjem pristupa bolničkom liječenju te povećanjem kvalitete zdravstvenih usluga. Zbog zaista dobre pripreme i spremnosti uprava bolnica na provedbu Nacionalnog plana, u odnosu na 2014.g. popunjenost kreveta u akutnim bolnicama se povećala 27 posto, broj slučajeva tretiranih u dnevnim bolnicama porastao je 13 posto, broj pacijenata u SKZZ pet posto, broj operativnih zahvata šest posto dok se od početka godine prosječna dužina ležanja u bolnicama smanjila za sedam posto, a smanjio se i broj bolničkih pacijenata jer ih se manje liječi u stacionarnom liječenju,a više kroz dnevne bolnice.

Ima li Ministarstvo dovoljno novca da provede sve najavljene reforme?
Kao ministar zdravlja obvezao sam se, zajedno sa svojim suradnicima, do kraja 2017. godine ostvariti da bolnice, zahvaljujući boljem radu svojih uprava, dođu na pozitivnu nulu i na zakonske rokove plaćanja od šezdeset dana. Izlaskom HZZO-a iz Državne riznice, osigurali smo dovoljno novaca za to da ovu godinu završimo sa zadovoljavajućim financijskim rezultatom. Rezultati pokazuju da je trećina bolnica smanjila dugove, trećina je na pozitivnoj nuli dok trećina bolnica i dalje stvara gubitke. No, KBC-ovi i kliničke bolnice su za 50 posto smanjile dugove tj. sa 740 milijuna na 350 milijuna kuna. Plan je da do 31. prosinca sve bolnice budu financijski konsolidirane. Rezultati za prvih devet mjeseci govore da od 29 bolnica u sanaciji, njih 12 posluje pozitivno (KBC Rijeka, Klinika Lovran, KB Sveti Duh, opće bolnice Varaždin, Zadar, Pula, Bjelovar, Požega, Karlovac i Zabok, te specijalne bolnice Popovača i Varaždinske toplice). Sanacija bolnica je proces koji u razvijenijim zemljama traje pet do deset godina, a mi smo zacrtali ostvariti taj cilj do kraja 2017. i zadovoljan sam jer smo na dobrom putu. Kako su mjere rasterećenja gospodarstva koje je ova Vlada provela omogućile da nakon duže vremena hrvatski BDP konačno ponovno raste, sa povećanjem stope zaposlenosti i padom stope nezaposlenosti tijekom 2016. i 2017. godine, novca za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite bez dodatnih pritisaka na proračun će biti još i više.

Suočeni smo s odlaskom doktora i medicinskih sestara u druge zemlje članice EU. Što Ministarstvo čini da ih zadrži i postoji li opasnost da ti odlasci utječu na kvalitetu zdravstvenih usluga u Hrvatskoj? Postoji li plan B?
Ova Vlada došla je na vlast svjesna problema odlaska liječnika i medicinskih sestara iz Hrvatske ulaskom u Europsku uniju, iako su migracije hrvatskih liječnika i sestara u inozemstvo desetljećima bile prisutne i prije ulaska u EU. Smatram da je odlazak svake hrvatske liječnice i liječnika i medicinske sestre i tehničara u inozemstvo šteta za naš zdravstveni sustav, jer to su ljudi koji su stasali u našem sustavu i najbolje poznaju potrebe naših pacijenata. Od Hrvatske liječničke komore je dopusnice za odlazak u inozemstvo zatražilo oko 900 liječnika i oko dvije stotine sestara i tehničara od Hrvatske komore medicinskih sestara. Broj odlazaka je, srećom, višestruko manji od broja odobrenih dopusnica. Pripremili smo sedam mjera kako bi olakšali položaj naših zdravstvenih djelatnika. Prva mjera je pravilnik koji je donijelo Ministarstvo zdravlja kojim se liječnicima, ali i ostalim zdravstvenim radnicima, omogućuje dopunski rad kod drugog poslodavca. Druga mjera je subvencioniranje stambenih kredita za liječnike i medicinske sestre i tehničare. Treća mjera je Uredba Vlade o stimulaciji kojom želimo nagraditi one koji rade bolje i više. Četvrta mjera odnosi se na specijalizacije za koje je kroz EU fondove osigurano 15 milijuna eura i to za 15 depriviranih županija. Dodjeljivat će se specijalizacije za opću medicinu, ginekologiju, pedijatriju i hitnu medicinu. Osim plaćanja specijalizacije, liječnici će dobiti plaću, ali i 11.000 kuna za životne troškove. Peta mjera odnosi se na edukaciju za koju je također kroz EU fondove osigurano dodatnih 15 milijuna eura. Šesta i sedma mjera odnose se na područje kliničkih ispitivanja i zdravstvenog turizma. Naime, Ministarstvo zdravlja priprema osnivanje trgovačkog društva u 100-postotnom državnom vlasništvu pod nazivom Healthcare Croatia, čija bi osnovna uloga bila posredovanje između ustanova u javnom zdravstvenom sustavu i kupaca usluga u zdravstvenom turizmu i kliničkim ispitivanjima, koje bi godišnje mogle hrvatskom zdravstvu donijeti prihode od oko 1,6 milijardi kuna. Sve spomenute mjere su razrađene i pripremljene za realizaciju, a prva mjera, Pravilnik o dopunskom radu je već stupila na snagu.

Čak i neki vaši kritičari pozdravili su izdvajanje HZZO-a iz državne riznice. Vide li se već neki rezultati te odluke?
Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice bio je predugo odlagan preduvjet za početak reforme zdravstvenog sustava. Ali, naša socijaldemokratska vlada prepoznala je važnost toga da se novac prikupljen strogo namjenski za potrebe financiranja zdravstvene zaštite zaista u tu svrhu i troši. Izlaskom HZZO-a iz Riznice, omogućili smo realizaciju drugog od važnih preduvjeta za dugoročnu stabilnost našeg zdravstva, novi model ugovaranja i plaćanja usluga u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Uvođenje novog HZZO-ovog modela ugovaranja i plaćanja za usluge u bolnicama, koji je baziran na plaćanju izvršenih usluga i pokazateljima kvalitete rada bolnica, prekinuli smo dugogodišnju praksu da bolnice rade u okviru mjesečnih proračunskih limita, a ukoliko rade iznad limita, proizvode gubitke u liječenju naših pacijenata. Od 2,2 milijarde kuna više koje smo osigurali za zdravstvenu zaštitu u 2015., više od 1,25 milijardi kuna osigurali smo za bolničku zdravstvenu zaštitu, 200 milijuna za primarnu, te gotovo 800 milijuna kuna za lijekove na listi HZZO-a kao i posebno skupe lijekove, čiji smo fond povećali za čak 60 posto, na skoro 800 milijuna kuna. Dakle, već smo tu realizirali izravnu korist za pacijente.

Na početku vašeg mandata, prema određenim indeksima uspješnosti zdravstvenog sustava, Hrvatska je bila rangirana 19. u Europi u konkurenciji 35 zemalja. Tada ste najavili da kroz pet godina možemo biti među prvih pet zemalja Europe. Vjerujete li i danas u to?
Da. Smanjenje smrtnosti naših građana od kroničnih nezaraznih bolesti se u velikoj mjeri može izbjeći usvajanjem zdravih životnih navika. Zbog toga sam s timom Ministarstva zdravlja, poučen primjerom Andrije Štampara, našeg velikog učitelja javnog zdravstva, odlučio ponovno vratiti veliki naglasak na preventivne programe i edukaciju naših građana o potrebi usvajanja takvih navika, od prestanka pušenja, preko kretanja i prehrane u kojoj nema puno soli, pa sve do preventivnog programa u dentalnoj medicini, koji prvi put imamo na strateškoj razini. Rad u preventivi i promicanju zdravlja građana temeljen je na strateškim dokumentima i akcijskim planovima koje su izradili timovi Ministarstva zdravlja i vanjskih stručnjaka, od Nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka maternice, debelog crijeva i dojke, preko Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa soli do Strateškog plana za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja, Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti. Ali, očekujemo ozbiljnost i od građana da kada dobiju poziv da se odazovu na besplatne preventivne preglede koji spašavaju život. Riječ je o prevenciji zloćudnih bolesti u kojima još uvijek imamo veliku smrtnost. Ovo je način da se crne statistike preokrenu u našu korist. I da spasimo živote naših građana.

Možete li sada kada ste na kraju mandata istaknuti koji je najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava i da li ga je i koliko brzo moguće riješiti?
Najveći problem našeg zdravstvenog sustava je ono što naši građani osjećaju kao najveći problem, i uspješno ga rješavamo, a to su liste čekanja. Od Svjetskog dana bolesnika, 11. veljače, do 10. listopada, obrađeno je kroz Program plus, Dane otvorenih vrata i Program 72 sata, kojima smo htjeli potaknuti cijeli sustav na minimalni dodatni napor, dodatnih 138 tisuća pacijenata, čime smo cijeli niz pretraga sveli u ono što se stručno naziva medicinski opravdanim vremenom čekanja. Ministarstvo će uskoro imati postavljen sustav standarda medicinski opravdanih vremena čekanja, a tamo gdje nemamo dovoljno opreme za postizanje tog cilja, oprema je već planirana sedmogodišnjim planovima čija je realizacija već započela. Uveli smo i posebnu uslugu Bijelog telefona, a asistenti zovu građane koji se nalaze na listama čekanja i provjeravaju jesu li možda već negdje obavili uslugu. Na taj je način u proteklih 15 dana iz centralnog sustava narudžbi otkazano gotovo 4000 pacijenata koji su u međuvremenu ostvarili zdravstvenu uslugu. Uz to, kako bi se skratile liste za postupke na koje se najduže čeka, HZZO je sklopio ugovore sa zdravstvenim ustanovama koje su se javile na natječaj. Ugovoreno je dodatnih 20 tisuća postupaka za magnet, CT, EEG, EMNG, ultrazvuk lokomotornog sustava i ultrazvuk dječjih kukova. Liste čekanja su projekt koji ćemo provoditi i idućem mandatu i bit ću zadovoljan tek kad se sve pretrage i zahvati svedu u medicinski prihvatljive okvire i kada će građani moći dobiti uslugu onda kada im je ona potrebna. 

Bolnice rade više i uspješnije

Smanjile su se liste čekanja pa se brže dolazi do tretmana

Novi model ugovaranja i plaćanja između HZZO-a i bolnica omogućio nam je da potičemo bolnice da rade više i uspješnije. Više nema kažnjavanja liječnika jer rade i brzo dođu do limita, već im je omogućeno da obrade više pacijenata i da za to bolnica bude plaćena, čime se postižu dva učinka: prvi je taj da već 12 bolnica više ne proizvodi gubitke, već posluje s plusom ili na pozitivnoj nuli. Drugi je onaj koji je nama i pacijentima najvažniji: smanjuju se liste čekanja, a pacijenti brže dolaze do potrebnog tretmana. Ranijim početkom liječenja, postižemo bolje ishode, što znači da imamo zdravije i sretnije građane, istaknuo je Varga.