Smanjivanje broja agencija najavljivale su sve vladajuće garniture posljednjih desetak godina, no dosad najkonkretnije aktivnosti u tom reformskom zahvatu u javnom sektoru trebale bi uslijediti u drugoj polovici ove. Ministar uprave Lovro Kuščević dovršava pripremu zakona o javnim agencijama, čiji je cilj prije svega urediti njihovo postojanje i rad, jer, postojećih 50-ak koje danas djeluju nisu osnovane kao agencije, nego kao ustanove ili pravne osobe s javnim ovlastima. 

Stoga je i njihovo ustrojstvo, način imenovanja čelnih struktura, sustav plaća, odgovornost prema osnivaču, nadzor i javnost rada potpuno neujednačena, pa i netransparentna, što se namjerava novim zakonom izmijeniti. Agencije su dosad osnivane po različitim zakonima, propisima i uredbama, a ubuduće će se osnivati po novom Kuščevićevu zakonu, uz obveznu prethodnu procjenu opravdanosti.  No, i postojeće agencije proći će vrednovanje, štoviše njihovo ocjenjivanje već se provodi u resornim ministarstvima. Liste onih koje će nastaviti s radom i onih koje će biti ukinute, odnosno pripojene drugim agencijama ili državnim službama, bit će poznate i prije nego se nacrt prijedloga zakona uskoro stavi u javnu raspravu.

A takve kontrole ubuduće će biti standard i provodit će se svake četiri godine. Agencije će, ovisno o vrsti poslova koju obavljaju, biti izvršne i regulatorne. Kod izvršnih, a u tu kategoriju ubraja se većina postojećih agencija, po novome bi se promijenio postojeći neusklađeni sustav upravljanja. Trenutačno, naime, na čelu agencija "sjede" direktori, ravnatelji, glavni tajnici, generalni tajnici, no agencije imaju i upravne odbore ili vijeća, odnosno nadzorne odbore. Takvih upravnih tijela prema podacima Ministarstva uprave u 50-ak agencija ima oko 300 (najviše ih je, 15, bilo u HAMAG-u), a novi zakon predviđa njihovo  gašenje. Upravna vijeća ostat će, pak, u regulatornim agencijama, a vijeće, koje s predsjednikom može imati od tri do pet članova, imenovat će na petogodišnji mandat Sabor, po prijedlogu Vlade i temeljem provedenog natječaja.

Pri tom se nalaže i da imena kandidata koji sudjeluju na natječaju budu objavljena na internetskim stranicama pojedine agencije. K tomu, članovi upravnog vijeća morat će biti zaposlenici agencije i neće moći biti na drugim funkcijama u javnoj službi ili pravnim osobama.  Izvršne agencije vodit će ravnatelj i jedan zamjenik. Ravnatelji će imati četverogodišnje mandate, uz mogćnost reizbora, što je promjena u odnosu na dosadašnju šaroliku praksu gdje su čelni ljudi agencija imali mandate i do 6 (HANFA) ili 7 godina (HERA).  Što se samog kadroviiranja tiče, dosad je izbor bio različito uređen, pa su neki čelnici birani od Sabora i Vlade, neki od ministarstava, a neki od upravnih vijeća. Po novome, imenovanje ravnatelja biti će u ingerenciji Vlade, po prijedlogu resornog ministarstva temeljem natječaja.

Novina je i da će se uvesti praksa utvrđivanja i kontrole mogućeg sukoba interesa za rukovodeće kadrove i sve zaposlenike na osjetljivim radnim mjestima u agencijama. Vjerojatno najkrupniji reformski zahvat uslijedit će u izračunu plaća. Upravo više plaće koje su agencije izračunavale po posebnim propisima i kriterijima bile su mamac za kadrove u taj segment javne uprave.  Još uvijek se, inače, prikupljaju podaci iz različitih agencija, jer više od deset njih nije javno objavilo podatke o izračunu i propisu kojim su uredili svoju politiku plaća. Iz zasad dostupnih podataka zanimljivo je da su u pojedinim agencijama rukovodećim kadrovima osnovice bile one koje se primjenjuje za državne dužnosnike, kod nekih osnovica za javne službe, a kod jednog dijela za državne službenike.

Ubuduće, sve će plaće u agencijama biti usklađene s općim propisima o radu i plaćama državnih službenika, te će se za isti rang radnih mjesta u svim agencijama izjednačit plaće, što sada nije slučaj. Izrijekom se navodi i kako agencije ne mogu solirati i samostalno utvrđivati sustav plaća i naknada za svoje zaposlenike.  Odgovornost agencija i nadzor nad njihovim radom možda se u dosadašnjoj praksi pokazala najviše neujednačenom, jer pojedine agencije nisu imale obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o radu i nisu bile pod kontrolom Sabora, Vlade niti ministarstava. Više reda očekuje se postići programskim ugovorima koje će na četverogodišnji rok izvršne agencije ubuduće ugovarati s resornim ministarstvima, a u kojima će se definirati financijski okviri i ciljevi koje pojedina agencija ima obvezu postići. 

Njihovo će ostvarenje ministarstva pratiti na godišnjoj razini, a agencije će im godišnja izvješća podnositi do 31. ožujka za prethodnu godinu. U slučaju regulatornih agencija, izvješća će se podnositi do 30. lipnja Saboru i Vladi. Što se financiranja tiče, prihodi od naknada koje one ostvaruju bit će proračunski prihodi. Višak prihoda na kraju proračunske godine agencije će uplaćivati u državnu blagajnu iz koje će ujedno pokrivati manjak onima koji budu u minusu.

Inače, ministarstva bi se prema prijedlogu koji se upravo usklađuje trebala u roku od četiri mjeseca od stupanja na snagu pobrinuti za provođenje gašenja ili pripajanja agencija iz svog resora za koje se analizom koju pripremaju utvrdi da nemaju osnova za samostalno djelovanje. Pri tom se predviđa i objava natječaja za ravnatelje u roku od 30 dana, no ta se obveza, kako nam je pojasnio ministar Kuščević, neće odnositi na agencije koje će nastaviti s radom, nego na agencije koje će se spajati. 

"Na tom projektu se dugo radi, u okrviru nacionalnog programa reformi i smjernica za urešenje sustava agencija, a sada se konačno privodi kraju. Očekujem da će biti pritisaka i otpora pojedinih agencija, no ono što je važnije, očekujem da će se provođenjem zakona ne samo smanjiti broj agencija, nego i uvesti više reda", ističe Kuščević. Budući da se još uvijek utvrđuje potreba i efikasnost pojedinih agencija, ministru uprave još je teško iznositi procjene oko učinka njegove reforme, no u svakom slučaju, kaže, bit će to značajno financijsko rasterećenje za proračun.

Nove mjere 

Što će se sve promijeniti?

• agencije će voditi ravnatelj (dosad su imale ravnatelje, direktore, glavne tajnike, generalne tajnike…)
• ukidaju se upravna vijeća i odbori u izvršnim agencijama
• plaće u agencijama izjednačavaju se s plaćama u državnim službama
• svake četiri godine ocjenjivat će se efikasnost rada i opravdanost postojanja agencija