Tehnička znanja, posebno ona iz STEM područja, inovativnost u razmišljanju, kreativnost, poduzetnost, sve su to karakteristike koje se traže u suvremenom poslovanju, od bankarstva do dizajniranja automobila.

A gdje su svi oni “poslovi budućnosti” kojima će se baviti današnji osnovci. Primjerice, izrada videoigara, koje su već godinama biznis koji okreće milijarde, a trend će se samo širiti. Upravo o tim poslovima budućnosti, ali i vještinama koje trebaju već današnjoj djeci, razgovarat ćemo na konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” u ponedjeljak, 28. svibnja, u Obrtničkoj komori Zagreb.
Na panelu “I roboti žele u Irsku: Poslovna budućnost za mlade u Hrvatskoj” otvorit ćemo pitanje što možemo učiniti kako država ne bi ostala bez svojeg najvećeg potencijala, ljudi.

http://www.boljeobrazovanje.hr

Prirodoznanstveni pristup

O ovim temama razgovarali smo s pomoćnicom ministrice obrazovanja Lidijom Kralj, koja svoje obrazovno iskustvo temelji na predanom radu u školama, a danas je vrlo aktivno uključena u provedbu kurikularne reforme, a sudjelovat će u našoj konferenciji.

STEM područje postalo je neizostavan dio znanja koja su potrebna i sigurno će biti sve potrebnija u velikoj većini poslova i zanimanja. Podaci (STEMconnector.com) pokazuju da u SAD-u već 20 posto poslova zahtijeva znanja i vještine iz STEM područja, a u sljedećih deset godina potražnja za znanstvenicima iz ovog područja učetverostručit će se u odnosu na ostala zanimanja. Kakvi su pokazatelji za Hrvatsku, te kako će se STEM kroz kurikularnu reformu impementirati u naš obrazovni sustav? 

– STEM područje uključuje nekoliko nastavnih predmeta koji su tradicionalno zastupljeni u našem obrazovnom sustavu: Matematika, Fizika, Kemija, Biologija, Priroda, Tehnička kultura, Informatika. Cjelovita kurikularna reforma donosi promjene u kurikulumima tih nastavnih predmeta, ali i potiče unošenje „STEM pristupa“ u sve nastavne predmete. Možemo posebno istaknuti kritičko promišljanje i vrednovanje, rješavanje problema, ali i računalno razmišljanje te prirodoznanstveni pristup koji promiče istraživanje, analizu, postavljanje hipoteza, pronalaženje rješenja te njegovo testiranje i daljnje poboljšavanje. U eksperimentalnom programu „Škola za život“ posebno ćemo pratiti razvoj učeničkih kompetencija u području rješavanja problema u svim nastavnim predmetima.

Djeca moraju biti aktivni korisnici tehnologije

Kritičari reforme upozoravaju kako nametanje STEM sustava bez cjelokupnog sagledavanja potreba naših učenika vodi svojevrsnoj robotizaciji generacija, odnosno stvaranju radnika koji će biti dobri tehničari, ali neće moći kreativno koristiti svoja znanja i vještine za stvaranje inventivnih poslovnih rješenja. Koje promjene u obrazovnom sustavu su važne da se kod djece potakne ta kreativnost, a da se ne ignorira važnost STEM-a u obrazovanju?  
Razvoj učeničkih kompetencija trebamo  promatrati cjelovito jer želimo da naša djeca usvajaju kompetencije iz STEM područja, ali isto tako i iz umjetničkog i komunikacijskog područja. Današnjim učenicima trebat će sve vrste pismenosti, algoritamski pristup, ali isto tako i dobre komunikacijske i organizacijske vještine te razvijanje timskog rada. Pri uporabi tehnologije učenike usmjeravamo prema kreativnom stvaralaštvu, kako bi tehnologiju koristili za učenje, usavršavanje i stvaranje. Dakle, kako bi bili aktivni, a ne samo pasivni korisnici tehnologije. Upravo zato novi kurikulumi potiču povezivanje odgojno-obrazovnih ishoda iz različitih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Dajemo im primjere kako znanje o uporabi tehnologije povezati s Likovnom kulturom, Hrvatskim jezikom kao bi bili kreativni, kompetentni stvaratelji. 

U srednjoj školi u Ivancu nedavno je otvorena "Učionica budućnosti", u kojoj je napravljeno upravo to – opremanjem nastavnog prostora najmodernijom opremom učenici su dobili priliku obrazovne sadržaje prolaziti na suvremen način, tako da nastavnik postaje moderator i mentor, a oni aktivni sudionici obrazovnog programa. I u drugim školama, kako osnovnim, tako i srednjim, posljednjih godina se usmjeravaju na otvaranje sličnih prostora. Znamo da i Vi osobno, i ministrica Divjak, i cijelo Ministarstvo itekako podupiru ovakve inicijative. Kojim mjerama iulaganjima samo Ministarstvo pomaže školama da bude još više ovakvih projekata? 

Potičemo autonomiju učenika i nastavnika

U našim virtualnim učionicama eksperimentalnog programa „Škola za život“ je više od 3700 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja; što je najveća kontinuirana edukacija u hrvatskom sustavu obrazovanja. Svi oni prolaze različite teme edukacije, od "Učiti kako učiti“, rada s djecom s poteškoćama, rada s darovitima, vrednovanja i planiranja i pripremanja za nastavu. Kroz sve te teme uvodimo ih u uporabu suvremenih metoda poučavanja i vrednovanja i pokazujemo im primjerima kako takve metode mogu primijeniti u svojim učionicama. Velik je naglasak na poticanju autonomije učitelja i učenika, stvaranje mogućnosti za promišljanje i usmjeravanje svog učenja i poučavanja te vraćanje fokusa s administracije i birokracije natrag na učenika i proces učenja. U svemu tome nam pomaže Europska komisija i međunarodni stručnjaci iz Finske, Estonije, Novog Zelanda, Slovenije, Nizozemske, Engleske i Škotske.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo je nekoliko natječaja za škole i udruge za financiranje projekata iz Europskog socijalnog fonda. Kroz te projekte potičemo primjene novih metoda, tehnologija te razvoj škola u raznim područjima – od ljudskog kapitala do opremanja.

Sve se veći naglasak stavlja na strukovna zanimanja, za koja u Hrvatskoj ima sve više interesa (vjerojatno i zbog ogromnog odljeva hrvatskih građana u inozemstvo). Što je po vama važno napraviti da strukovne škole postanu "centri izvrsnosti" i učenicima pruže mogućnost da dobiju mnogo standard školovanja nego sad? 
Upravo je otvoren javni poziv za Centre kompetentnosti u strukovnim školama koji će tijekom sljedećih godina biti središta inovacija i edukacija za različite struke. Uz njih se provodi nekoliko projekata modernizacije stručnog usavršavanja strukovnih nastavnika, strukovnih natjecanja te se planira izrada 200 novih kurikuluma strukovnih zanimanja. Više od milijarde kuna osigurano je za edukaciju i smještaj strukovnih nastavnika i učenika, opremanje novih prostora te poticanje izvrsnosti u strukovnom obrazovanju.

Kako teku pripreme za početak programa "Škola za život"? U kojoj ste sada fazi? 
Izvrsno. U fazi smo pripreme učitelja i nastavnika i pripremanja eksperimentalnih nastavnih sadržaja. Osobno obilazim sve eksperimentalne škole kako bismo odgovorili na sva pitanja kolega u školama i upoznali ih s aktualnim novostima. Svi učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji iz tih škola uključeni su u naše virtualne učionice u kojima marljivo rješavaju postavljene zadatke, uče o novim metodama te suradnički osmišljavaju aktivnosti i planove za sljedeću školsku godinu. S njima radi 170 mentora iz različitih radnih skupina. Oni pripremaju sadržaje za edukaciju, mentoriraju, pripremaju metodičke priručnike zajedno s kolegama iz škola, a pružat će im i podršku kroz savjetodavne posjete tijekom školske godine.

Rokovi za pripremu udžbenika za eksperimentalni program izdavačima su pomaknuti na 1. lipnja. Koji dio sadržaja će biti pripremljen u digitalnom obliku? Hoće li udžbenici za svu djecu biti spremni na početku školske godine? 

Hoće. Svi nakladnici su se javili i poslali popis naslova koje će dostaviti tijekom svibnja, bit će pripremljeni eksperimentalni udžbenici za sve nastavne predmete, a neki od njih su već i dostavljeni. Učitelji će ih samostalno birati tijekom lipnja i srpnja, a nakon toga ide tisak i dostava u škole. Svi udžbenici će imati i elektroničku komponentu kako bi se omogućilo obogaćivanje sadržaja i poticanje interakcije koja nije moguća u papirnatom obliku.

Može li očekivati da od školske godine 2019./2020. reforma krene u svim školama? Što je potrebno da se to ostvari? 
Može. Potrebne su nam informacije iz eksperimentalnog programa, zato u provodimo kontinuirano praćenje i evaluaciju eksperimentalnog programa „Škola za život“ u čemu imamo i podršku europske komisije kroz ekspertizu međunarodnih stručnjaka. 

Pridružite nam se i potražite odgovore na najvažnija pitanja.

Partneri konferencije su Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, Ina, T-HT, Hrvatska pošta i e-student.