Tvrtke koje su pod kontinuiranom blokadom dužoj od 120 dana, ali nemaju radnika, po novom Stečajnom zakonu u stečaj će automatski ići tek od 1. rujna, a ne od 1. srpnja, kako je to prvotno bilo predviđeno. Takvih je kandidata (prema podacima iz travnja) 14.652 poslovnih subjekata, dok njihov ukupni dug iznosi 14,8 milijardi kuna, a čeka ih stečaj uglavnom po pravilima skraćenog postupka, i to zbog manjka imovine. Ovaj, pak, novi stečajni tajming i u odnosu na njih posljedica je pomicanja roka u početku primjene Stečajnog zakona za navedena dva mjeseca.

Inicijativa da novi Stečajni zakon krene u primjenu od 1. rujna je Vladina, s time da odgoda za koju traži amandmanskim putem ‘zeleno svjetlo’ od Sabora generalno treba poslužiti općem upoznavanju svih subjekata s korjenitim promjenama u insolvencijskom pravu. No, ipak pritom je ključno, ujedno i vrlo pozitivno, što odgoda u praksi može najviše koristiti posebnoj kategoriji dužnika blokiranih isto duže od 120 dana, ali u kojima postoje radnici. Kako se zakoni redovito ‘kroje’ za nekog, znakovito je da nekih novopečenih velikih dužnika koji su 120 dana kontinuirano blokirani ustvari danas više nema, uključujući i Imunološki zavod, zbog svojeg značaja za javno zdrastvo trenutno najzvučnije ime koje je u problemima, ali nije u blokadi. To već ukazuje kako budući zakon s uvođenjem glavne novosti – stečaja po sili zakona i kalendarskog 
automatizma kao neminovnosti za podnošenje stečajnog prijedloga sudu od strane Financijske agencije, već preventivno djeluje u praksi, što je dobro.>>3

Naime, u paketu amandmana koje je Vlada upravo uputila u Sabor na prihvaćenje, i to na poticaj saborske rasprave koja se vodila tijekom drugog čitanja Končanog prijedloga zakona, ali i javne rasprave, Vlada je prelomila odluku da amandmanima uglavnom tehnički intervenirajući u odredbe Stečajnog zakona zatraži i odgodu primjene. Time je praktički kupljeno još malo vremena za blokirane tvrtke s radnicima da se eventualno snađu, odnosno da se spasi od stečaja sve što se spasiti moguće ipak može, ali iziskuje izvjesno vrijeme.

Razlozi za ovaj potez su očigledni, a leže u krupnim zakonskim promjenama značajnim i po rasčišćavanju agonije dužničko-vjerovničnih odnosa, i stoga ako se u prilagođavanju promjenama neke tvrtke kroz odgodu i izmigolje stečaju, ipak one više neće raditi nered na tržištu. U Hrvatskoj se zahvaljujući novim pravilima o uvođenju automatskog stečaja priprema velika stečajna ‘metla’, a ona je doslovna prijetnja i za blokirane tvrtke duže od 120 dana koje trenutno zapošljavaju oko 9.000 radnika. Zbog njih se nekima i čini da se odgađa primjena zakona, pa stečaj po sili zakona za sve njih u smislu ispunjavanja kriterija od 120 dana počinje se računati isto tako tek od 1. rujna, a ne od 1. srpnja. Ovaj ljetni predah od otkucavanja stečajne prijetnje znači, pak, da će pod udar Stečajnog zakona više tisuća blokiranih s radnicima po svemu sudeći doći tek početkom 2016. godine. Konkretnije, takvih je nešto više od pet tisuća, zapošljavaju prema travanjskim podacima i 8838 radnika, i svi oni dobivaju istina kratki, ali itekako dobrodošao time out za posljednji pokušaj konsolidiranja.

Naime, u paketu amandmana koje je Vlada upravo uputila u Sabor na prihvaćenje, i to na poticaj saborske rasprave koja se vodila tijekom drugog čitanja Končanog prijedloga zakona, ali i javne rasprave, Vlada je prelomila odluku da amandmanima uglavnom tehnički intervenirajući u odredbe Stečajnog zakona zatraži i odgodu primjene. Time je praktički kupljeno još malo vremena za blokirane tvrtke s radnicima da se eventualno snađu, odnosno da se spasi od stečaja sve što se spasiti ipak može, ali zahtijeva određeno vrijeme.

Razlozi su očigledni, a leže u krupnim zakonskim promjenama značajnim i po raščišćavanju agonije dužničko-vjerovničnih odnosa. Stoga, ako se u prilagođavanju promjenama neke tvrtke kroz odgodu i izmigolje stečaju, ipak više neće raditi nered na tržištu. U Hrvatskoj se zahvaljujući novim pravilima o uvođenju automatskog stečaja priprema velika stečajna ‘metla’, a ona je prijetnja i za tvrtke blokirane dulje od 120 dana koje trenutačno zapošljavaju oko 9000 radnika. Zbog njih se nekima i čini da se odgađa primjena zakona, pa stečaj po sili zakona za sve njih u smislu ispunjavanja kriterija od 120 dana počinje se računati, također, tek od 1. rujna, a ne od 1. srpnja.

Ljetni predah od otkucavanja stečajne prijetnje znači, pak, da će pod udar Stečajnog zakona nekoliko tisuća blokiranih s radnicima po svemu sudeći doći tek početkom 2016. godine. Konkretnije, takvih je nešto više od pet tisuća, zapošljavaju prema travanjskim podacima i 8838 radnika. Svi oni dobivaju novu priliku, pa im je i te kako dobrodošao time out za posljednji pokušaj konsolidiranja.

Prema podacima o strukturi blokiranih tvrtki u travnju, dulje od 120 dana najviše ih je onih s jednim zaposlenikom: naime, takvih je 2886. Nadalje, s dvoje zaposlenika tad ih je bilo 755, onih s troje radnika bilo je 288, te s četvero radnika njih 111, a s pet njih 69. Od 6 do 10 radnika zapošljavala su 134 poduzetnika u pravim problemima, a 11 i više zaposlenika njih 68.

Ova znakovito usitnjena slika poslodavaca u problemima i njihovih zaposlenika u kontekstu Vladine odluke o odgodi zakona, i time prolongiranju automatskog stečaja, pokazuje da je svako radno mjesto bitno, ali koliko će od toga biti koristi, ostaje vidjeti. Inače, ukupno pod blokadom dužom od 120 dana u travnju su bila 18.943 pravna subjekta s 8838 zaposlenika, a ukupan dug iznosio je 19,8 milijardi kuna. U Ministarstvu pravosuđa smatraju, inače uvažavajući primjedbe koje se postavljene u Saboru, kao i brojnost admandmana, da je potrebno odgoditi primjenu zakona kako bi se njegovim adresatima ostavilo nešto dulje radoblje da se upoznaju s time koje sve nove obveze će dobiti stupanjem zakona na snagu, uključujući automatski stečaj, odgovor na masovnu pojavu tvrtki koje vječno idu su stečaj, a pritom radnici godinama ne dobivaju plaću, i to unatoč predviđenom kaznenom progonu odgovorne osobe koja ne prijavi stečaj.

Obvezu pokretanja stečaja direktori su izigravali postavljanjem formalnog stečajnog prijedloga, ali bez uplate predujma (jer je tvrtka u blokadi), a sad se to neće moći jer se i zbog tri neisplaćene plaće po sili zakona ide u stečaj, tj. Fina će ga predložiti. Zbog problematičnog izostanka uplate predujma dosad su i vjerovnici masovno odustajali od predlaganja stečaja, no rješenje je pronađeno. Stečaj će se otvarati i ako predujam ne bude uplaćan te će se naplaćivati prisilnim putem od odgovorne osobe, a kad nje nema, predviđena je odgovornost drugih osoba. To znači da će se naplatiti od članova NO-a i na kraju od udjelničara.