Hrvatska narodna banka ne intervenira često na deviznom tržištu, a jučer je to učinila prvi put nakon više od pola godine.

Bankama je HNB prodao 387 milijuna eura, i to po prosječnom tečaju od 7,5127 kuna za euro. Od zadnje intervencije kroz prodaju deviza, što znači s ciljem sprječavanja deprecijacijskih pritisaka na kunu, prošlo je i mnogo više vremena.

Zadnja devizna aukcija na kojoj je središnja banka prodavala eure bila je još potkraj rujna 2015. godine, a u svih 17 otada upriličenih je otkupljivala eure od banaka, djelujući time protiv pritisaka na jačanje kune.

Iako je jučerašnja intervencija iznosom bila oveća, na domaćem deviznom tržištu tečaj je danas dodatno porastao. U popodnevnim satima bio je na 7,54 kune za euro, s tim da je za ovu srijedu srednji tečaj HNB-a određen na nešto nižih 7,52 kune za euro.

Među deviznim analitičarima banaka tvrdi se da iza današnjeg porasta tečaja ne stoje veliki volumeni trgovanja. U svakom slučaju trenutne silnice više vuku tečaj naviše, dijelom odražavajući i očekivanja špekulantski motiviranih tržišnih igrača.

Danas su očekivanja svakako i pod utjecajem situacije vezane uz širenje koronavirusa, u prvom redu kroz percepciju neizvjesne turističke sezone i s njom povezanog priljeva deviza. To, među ostalim, već utječe i na slabije “forward” aktivnosti, a jedan fond menadžer reći će kako se kod “običnih klijenata” već lagano primjećuje veće nagnuće eurski denominiranim fondovima.

Kako je Poslovni dnevnik već pisao, prošli tjedan ojačali deprecijacijski pritisci potaknuti su još nekim objektivnim faktorima. Jedan od njih bile su obveznice (kombinacija dospijeća jednih i izdanja novih, u 2,5 mlrd kuna većem iznosu), a drugi, još uvijek aktualan, su isplate velikih iznosa dividendi koje će se uskoro odliti preko granice, stranim vlasnicima velikih banaka (samo Zaba i PBZ gotovo 400 mil. eura) i i nekolicine velikih kompanija.

Inače, jučerašnja devizna intervencija za rezultat ima povlačenje 2,9 milijardi kuna iz financijskog sustava i blago smanjenje deviznih pričuva HNB-a, no i kunska likvidnost i razina međunarodnih pričuva i dalje su prilično visoke.