Kulturnim institucijama najjača digitalna zaštita baštine i globalna vidljivost

Autor: Lucija Špiljak , 19. kolovoz 2020. u 22:00
Građanima će sadržaj na webu biti dostupniji, a cijelom svijetu otvorit će se vrata hrvatskih muzeja i kulturne baštine, Foto: IVO ČAGALJ/PIXSELL

Ericsson NT za Ministarstvo kulture i medije razvija rješenje za sigurnu pohranu građe, ugovor vrijedi 12 milijuna kuna.

Kompanija Ericsson Nikola Tesla i Ministarstvo kulture i medija potpisali su ovoga tjedna ugovor u vrijednosti oko 12 milijuna za projekt e-Kultura Digitalizacija kulturne baštine, s ciljem uspostave informacijsko-komunikacijskog rješenja koje će omogućiti sigurnu pohranu kulturne baštine u digitalnom obliku te online pristup autoriziranim osobama i građanima.

Jedinstveni pristup

Riječ je o najučinkovitijem procesu zaštite kulturne baštine na svjetskoj razini.

42
 milijuna kuna

država je već izdvojila za projekt digitalizacije kulturne baštine, od čega je 80% iz EU fonda

“Svrha projekta je povećati pristup kulturnoj baštini u digitalnom obliku te zaštititi kulturnu baštinu od propadanja i gubitka, sustavnom, standardiziranom i trajnom pohranom u digitalnom obliku na jednom mjestu. Korisnicima će se omogućiti jedinstveni pristup tako pohranjenom sadržaju kroz uspostavu odgovarajućeg sustava informacijske i komunikacijske tehnologije, razviti e-usluge, uspostaviti standardizirani pristup digitalizaciji kulturne baštine”, rekla nam je Marija Šiško Omrčen iz Ministarstva kulture i medija te dodala da kako uslugu mogu koristiti građani, znanstvenici, studenti i poslovni subjekti, a na raspolaganju su i arhivskoj, knjižničnoj i muzejskoj zajednici. Korištenje digitalne kulturne baštine poticat će se u područjima znanosti, obrazovanja i turizma.

Ministarstvo kulture i medija ovaj projekt, koji je započeo u ožujku ove godine, provodi u suradnji s partnerskim institucijama iz zajednice arhiva (Hrvatski državni arhiv), knjižnica (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), muzeja (Muzej za umjetnost i obrt) te imatelja i stvaratelja audiovizualnog gradiva (Hrvatska radiotelevizija). Navedene zajednice potvrđuju da je riječ o vrijednoj inicijativi jer, osim što predstavlja ekonomski prihvatljivo rješenje, riješit će se problem pohrane gradiva koje se digitalizira, na čemu se u arhivima, knjižnicama i muzejima radi već više od deset godina.

Tako će i građanima sadržaj na webu biti prezentniji, a cijelom svijetu otvorit će se vrata hrvatskih muzeja i kulturne baštine, kako je ranije istaknuo Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.

Kompletno na jednom mjestu

Hrvatski državni arhiv je, kako je na samom početku projekta naglasio ravnatelj Dinko Čutura, s ostalim hrvatskim arhivima digitalizirao oko devet milijuna stranica gradiva koje premašuje stotine milijuna stranica koje je trebalo digitalizirati, a zahvaljujući e-projektu Digitalizacija kulturne baštine omogućit će se pohrana kompletnog gradiva na jednome mjestu. U Hrvatskoj već imamo pozitivne primjere poput šibenskih tvrđava čija se povijesna baština interpretira putem digitalne tehnologije, poput Tvrđave sv. Mihovila u čijim su podzemnim cisternama postavljeni sustavi za tehniku projiciranja 3D videomapiranja.

Šiško Omrčen iz Ministarstva kulture i medija također je u odgovoru navela kako je za projekt digitalizacije kulturne ba??tine izdvojeno gotovo 42 milijuna kuna, od čega je 80 posto sufinancirano u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je ostatak osiguran iz državnog proračuna. Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u fazama na teritoriju cijele Hrvatske. Dio aktivnosti već je u tijeku, a iz Ministarstva ističu početak rada na uspostavi središnjeg sustava za pohranu, pristup, agregaciju i pretraživanje građe kulturne baštine i razvoj e-usluga.

Komentirajte prvi

New Report

Close