Digitalizacijom javnih usluga njih će se učiniti dostupnijim i poljoprivrednicima radi smanjenja administrativnog opterećenja, dok će se razvojem sustava pametne poljoprivrede namjerava pružiti središnje mjesto s dostupnim podacima potrebnim za planiranje poslovanja i unaprjeđenja proizvodnje. S druge strane, razvoj sustava sljedivosti trebao bi pridonijet prepoznatljivosti i povećanju dodatne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. Očekivani rezultati digitalizacije u Hrvatskoj, koju je započela država, su povećanje poljoprivredne proizvodnje, osiguranje kvalitete i sljedivosti poljoprivrednih proizvoda te osiguranje primjene agronomskih praksi dugoročno održivih za klimu i okoliš.

Nedomjestiti nedostatak radnika

“Digitalne tehnologije imaju potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu, a Hrvatska je kroz digitalnu transformaciju poljoprivrede predvidjela u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) odvojiti značajna sredstva kako bi se digitalizacija potaknula i donijela napredak. Kroz NPOO su planirane investicije u digitalizaciju poljoprivrede vrijedne preko 10 milijuna eura, a ta bi se sredstva trebala i povećati. Investicije su podijeljene u tri osnovna stupa – digitalizacija javnih usluga, pametna poljoprivreda te uspostava sljedivosti od polja do stola. Ova sredstava trebala bi značajno doprinijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Iz Ministarstva ističu kako su svi procesi već i ranije započeti i do njih bi se došlo i bez NPOO-a, no on je bio prilika da se konkretiziraju i integriraju. Ističu kako je u Hrvatskoj i dalje veliki problem i glavna prepreka starosna struktura nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), zbog čega je potrebno više motivirati mlade da se bave poljoprivredom i preuzimaju obiteljska gospodarstva.

Digitalizacija u poljoprivredi, prema riječima ministrice poljoprivrede Marije Vučković, nadomjestit će nedostatak radne snage u određenim područjima, ubrzati određene procese i uz novac iz EU fondova i potpora iz proračuna privući će mlade da se bave poljoprivredom. “Sredstava ćemo imati, a život u ruralnim zajednicama će, i pomoću drugih investicija, poput onih u komunalnu i poduzetničku infrastrukturu, biti takav da neće postojati granica između kvalitete života u ruralnim i urbanim sredinama”, istaknula je Vučković.

Foto: Slavko Midžor

U Ministarstvu naglašavaju kako očekuju da će digitalizacija poljoprivrede pridonijeti ostvarenju vizije hrvatske poljoprivrede – proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Jedan od ključnih ciljeva digitalizacije je poboljšanje pristupa brzom, širokopojasnom internetu, što može pridonijeti privlačnosti ruralnih prostora za život i premošćivanju jaza između ruralnih i urbanih područja. A upravo će učinkovita poljoprivreda i njezina konkurentnost ovisiti o digitalnim rješenjima.

Digitalna rješenja

Transformacija, ali i opstanak poljoprivredne zajednice ovisi o digitalnim rješenjima koja već danas učinkovito pružaju potporu poljoprivrednicima u boljoj učinkovitosti i efikasnosti upravljanja. Pametna sela, primjerice, predstavljaju novi koncept, a za sve to potrebno je educirati i informirati se kako bi hrvatska poljoprivreda bila konkurentnija u budućnosti. Na žalost, Hrvatska još uvijek nema niti na jednom fakultetu katedru za digitalnu poljoprivredu, zbog čega su, među ostalim, nužne i korijenite edukacijske promjene na području digitalne poljoprivrede koja ovisi o multidisciplinarnosti, povezivanju i razumijevanju ali i učenju. Digitalizacija u poljoprivredi danas u najvećoj mjeri postoji u velikim tvrtkama i kod mladih proizvođača, ali se očekuje da će se to iz godinu u godinu proširivati i na sve druge poljoprivrednike.

Tri smjera digitalizacije poljoprivrede kroz NPOO:

1. Uspostava digitalnih javnih usluga

Cilj ove aktivnosti je digitalna transformacija minimalno 30 javnih usluga u poljoprivredi navedenih u Akcijskom planu i financiranih kroz NPOO. Realizacijom aktivnosti smanjit će se broj fizičkih dolazaka korisnika u prostorije Ministarstva, APPRRR i HAPIH sa sadašnjih više od 500.000 na godišnjoj razini na 300.000 dolazaka u 2025. godini. Također se želi postići da udio samostalno ispunjenih, digitalno podnesenih zahtjeva za izravna plaćanja sa sadašnjih 17%, u 2025. bude 35%. Trenutno u jednoj godini je oko 12.500 zahtjeva samo za izračunom ekonomske veličine poljoprivrednih gospodarstava za potrebe prijave na mjere iz Programa ruralnog razvoja i potpora male vrijednosti. Zahtjevi se trenutno podnose osobnim dolaskom korisnika u Ministarstvo, a potvrda se izdaje u papirnatom obliku. Dovršetkom procesa digitalizacije navedenog broja usluga, u 2025., i ova bi usluga korisnicima bila dostupna digitalnim putem.

2. Pametna poljoprivreda

Provedbom projekta planira se transformacija i iskorak hrvatske poljoprivrede i poljoprivrednika u svijet digitalnih usluga. Sustav/platforma pametne poljoprivrede za upravljanje resursima i proizvodnjom, uz digitalne javne usluge, omogućit će jednostavnije i otpornije poslovanje korisnika, povećati pristupačnost, vidljivost i transparentnost programa i projekata koje Ministarstvo poljoprivrede provodi te kvalitetu javnih usluga i stručne podrške koju pruža.

3. Sustav sljedivosti

Cilj je dodatno promovirati održivi način poljoprivrede, koji je u velikoj mjeri zastupljen u načinu proizvodnje spomenutih proizvoda od strane malih lokalnih proizvođača. S druge strane kroz mogućnost dodatnog informiranja potrošača, osobito mlađih dobnih skupina, dodatno ukazati na važnost i dostupnost proizvoda dobivenih na takav način, na lokalnim razinama na području cijele Hrvatske. Promocijom održive proizvodnje malih proizvođača ostvarit će se pozitivan utjecaj i u smislu ruralnog razvoja u nizu lokalnih zajednica, budući da upravo ovakav način proizvodnje može bitno utjecati na zadržavanje mlađih poljoprivrednih proizvođača u lokalnim zajednicama i održivoj poljoprivrednoj proizvodnji. Povećanje transparentnosti i dostupnosti podataka o ovako dobivenim proizvodima doprinijet će i povećanju povjerenja potrošača u proizvode lokalnih proizvođača. Konkretno povezivanjem i nadogradnjom postojećih sustava kojima se prati sljedivost u jedinstveni nacionalni sustav imat će trostruki doprinos.