U Ministarstvu gospodarstva je prije više od godinu dana, u sklopu projekta "Podrška razvoju klastera", pokrenuta inicijativa za osnivanje klastera konkurentnosti zdravstvenog sektora koji okuplja domaće proizvođače lijekova, medicinske i stomatološke opreme, znanstveno-istraživačkih institucija i razvojnih agencija koje djeluju pri lokalnim samoupravama.

"Glavni cilj ovakvog okupljanja je suradnja s prepoznatim sektorima od strateškog interesa u procesu programiranja za EU fondove u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Korist koju članice klastera mogu ostvariti jest prepoznavanje zajedničkih interesa i projekata koji bi se mogli financirati kroz fondove kao što su, primjerice, istraživački laboratoriji i centri", kaže Bruno Grubešić, voditelj Odjela za izradu gospodarske razvojne strategije i operativnog programa za korištenje fondova EU u Ministarstvu gospodarstva. Naime, pojedine tvrtke i ostali sudionici klastera konkurentnosti imaju zajedničke potrebe, ali teško mogu samostalno aplicirati za nova iz fondova i upravo je to uloga udruživanja u klaster konkurentnosti. Uz to, udruživanje podrazumijeva i drukčije, odnosno povoljnije uvjete dobivanja novca iz fondova za projekte koji su od zajedničkog interesa za cijeli zdravstveni sektor.Nakon prvog poziva na sudjelovanje u klasteru osnovana je tzv. leadership grupa koja je do sada održala dva sastanka.

Početkom svibnja održat će se i osnivačka skupština na kojoj će se usvojiti i statut klastera te strateške smjernice zdravstvenog sektora, a u Ministarstvu kažu da su u uključivanje u klaster konkurentnosti dobrodošle sve zainteresirane interesne skupine vezane za sektor.Na farmaceutski sektor, prema podacima Ministarstva gospodarstva, otpada 3,1 posto ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj dok je procijenjena vrijednost tržišta 598 milijuna eura. HUP-Udruga proizvođača lijekova (HUP-UPL) danas okuplja osam tvrtki koje svojim rezultatima, povećanjem broja zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanja i izvozom predstavlja (ili bi barem trebala) jednu od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva.

Prihod od 4,3 milijarde kuna
HUP-ova analiza poslovanja tvrtki Belupo, Farmal, Hospira, Imunološki Zavod, Jadran Galenski laboratorij, Krka, PharmaS i Pliva pokazuju da su unatoč izuzetno otežanim uvjetima poslovanja na hrvatskom tržištu, prvenstveno zahvaljujući izvozu, ostvarile stabilne poslovne rezultate. Ove su tvrtke u 2011. godini ostvarile ukupni bruto prihod u vrijednosti od 4,8 milijardi kuna, dok su prvih devet mjeseci 2012. ostvarili ukupni bruto prihod od 4,272 milijardi kuna. Konačni rezultati za 2012. godinu, kaže direktorica HUP-UPL-a Milka Kosanović, bit će poznati u lipnju. Ona navodi da su unatoč nekoliko teških gospodarskih godina članice HUP-UPL-a u posljednje tri godine povećale ukupan broj zaposlenih za 10 posto i danas zapošljavaju 4500 ljudi. Udio zaposlenih s visokom stručnom spremom iznosi 50 posto te je, suprotno tendenciji odlaska visokoobrazovanih stručnjaka van granica Hrvatske, u posljednje tri godine porastao za 20 posto. Imajući u vidu činjenicu da dosadašnje analize pokazuju da otvaranje jednog novog radnog mjesta u farmaceutskoj proizvodnju posredno utječe na otvaranje dodatnih šest do osam radnih mjesta s tvrtkama s kojima posluju, znači da sada više od 30.000 zaposlenih dobavljača posredno ostvaruje prihode kroz razvoj farmaceutske proizvodnje u Hrvatskoj.

M. Kosanović ističe da članice HUP-UPL-a planiraju u 2013. godini dodatno povećati broj zaposlenih za 300 do 400 stručnjaka odnosno podići broj radnih mjesta za ukupno 10 posto. Članice Udruge su samo u 2012. godini investirale u Hrvatskoj više od 450 milijuna kuna dok je u trogodišnjem razdoblju prije toga odnosno od 2009. do 2012. godine u investicije uloženo više od 1,1 milijarde kuna. Također, u protekle četiri godine u državni su proračun na ime poreza uplatile 342 miijuna kuna, za obvezno zdravstveno osiguranje 407 milijuna kuna, a za mirovinsko osiguranje 480 milijuna kuna. S obzirom na probleme s kojima su susreću na domaćem tržištu u smislu veličine i ograničenost tržišta lijekovima, ali i stalnih pritisaka na cijene lijekova koje su 30 posto niže od prosjeka EU i produljenih rokova plaćanja, članice kontinuirano rade na povećanju izvoza. Tako su u 2012. godini izvezle proizvode u vrijednosti 3,2 milijarde kuna odnosno 75 posto svoje proizvodnje. Izvoz na tržišta Europske unije u periodu od 2009. do 2012. godine porastao je za 40 posto i u prvih devet mjeseci 2012. dosegao je 788 milijuna kuna, dok je izvoz na tržište SAD-a porastao za 20 posto i dosegao u 2012. vrijednost od 593 milijuna kuna. U HUP-UPL-u ističu da su članice prepoznate i od strane interacionalnih partnera i da svojim aktivnostima mogu i nadalje promovirati pozitivnu investicijsku klimu i visokotehnološki napredak u Hrvatskoj. 

Sposobnost za rast
Uvjereni smo, kaže M. Kosanović, da u suradnji s Ministarstvom zdravlja, ali i s Ministarstvom  gospodarstva i drugim nadležnim institucijama, ova industrijska grana može doprinjeti dugoročnoj stabilizaciji sustava jer kao rijetko koja industrija u Hrvatskoj ima i znanje i sposobnost dalje rasti, izvoziti, investirati i zapošljavati te značajno doprinositi prihodovnoj strani budžeta.No, domaći proizvođači posljednjih se mjeseci više nego ikada žale na uvjete poslovanja i investiranja u Hrvatskoj. Dok s jedne strane planiraju investicije koje potencijalno otvaraju nova radna mjesta i omogućuju im bolju konkuretnost, okolnosti im ne idu na ruku. Ističu da se Hrvatska nalazi na samom dnu ljestvice po plaćanju u zdravstvenom sustavu, odmah iza Grčke i Rumunjske, što ih obeshrabruje u njihovim sve većim investicijskim projektima. Ulazak Hrvatske u EU donijet će neke promjene, iako farmaceutska industrija spada među najreguliranije industrije koja već u ovom trenutku posluje u skladu sa EU smjernicama. "Pred Hrvatskom je, dakle, još svega nekoliko mjeseci pripreme za primjenu novog Zakona o lijekovima, usklađenog s EU direktivom, koji na snagu stupa 1. srpnja. Domaći proizvođači lijekova u potpunosti su pripravni na nove uvjete poslovanja na tržištu s 500 milijuna stanovnika", kaže M. Kosanović. Dodaje da se EU propisi također pooštravaju te postavljaju nove zahtjeve prema proizvođačima lijekova koji su proizašli kao potreba zaštite građana Europe od krivotvorenih lijekova te jačanja zahtjeva koji se odnose na sigurnost i neškodljivost lijekova, a iziskuju prilagodbu poslovnih procesa farmaceutske industrije, najviše na području dobre proizvođačke prakse (GMP) i farmakovigilancije. Hrvatski proizvođači će za dio svojeg portfelja usklađivanje provesti kroz odobreno prijelazno razdoblje od četiri godine od dana pristupa.

JGL: rast od 25%

Jadran Galenski laboratorij (JGL) iz godine u godinu povećava svoj ugled na tržištu, a odlični rezultati posljedica su dobrog poslovanja, ulaganja i širenja na tržišta od Rusije do SAD-a. Posljednja u nizu dobrih vijesti jest ulaganje od 350 milijuna kuna u novi proizvodni kompleks Svilno 2. JGL ulaže oko 350 milijuna kuna od čega je veći dio,odnosno 248 milijuna, osiguran iz zajma Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a preostali dio ulaže sama tvrtka. JGL je od 2002. do 2012. uložio ukupno 377 milijuna kuna, od čega je veći dio reinvestirana dobit. Predsjednik Uprave i suvlasnik JGL-a Ivo Usmiani kaže kako je Svilno 2 logična cjelina s postojećim pogonom u Svilnom koji su otvorili prije godinu dana. Ovaj investicijski ciklus, kaže, tvrtki će osigurati planirani razvoj, ali i ostvarenje dugoročne vizije globalnog lidera u području nazalnih dekongestiva. JGL je danas treća po veličini farmaceutska tvrtka u Hrvatskoj, koja u posljednje dvije godine bilježi impresivan rast od po 25 posto godišnje, a prihodi su im sa 1,5 milijuna 1991. godine narasli na 800 milijuna u 2012., u kojoj je dobit iznosila 69,7 milijuna kuna. JGL trenutno u portfelju ima 100 brendova, 540 proizvoda i 1100 proizvodnih varijacija, posluje na 35 svjetskih tržišta, a 75 posto prodaje ostvaruje u izvozu. U JGL-u su već davno shvatili da su Hrvatska i regija premalo tržište te da se moraju širiti, a najveći su prodor napravili na rusko tržište. JGL danas, među ostalim, u svojim pogonima proizvodi i za velike svjetske farmaceutske kompanije poput Teve, Actavisa i Ratiopharma. Osnovni biznis JGL-a su generički lijekovi s dodanom vrijednošću koje prodaje pod vlastitim, zaštićenim nazivima. No, osim po lijekovima, JGL je danas prepoznatljiv i po svojim bezreceptnim proizvodima s kojima su u 2010. godini ostvarili 160,6 milijuna kuna prodaje. Nakon 13 godina prisutnosti na tržištu, program Aquamaris za uho, grlo i nos prodaje se na 32 tržišta, a do kraja 2011. godine izvezli su 65 milijuna pakiranja. Prema nezavisnim istraživanjima, JGL je s pet posto tržišta treća firma u svijetu po prodaji otopina za nos, ali su na prvom mjestu po proizvodima baziranima na morskoj vodi.

EU farmaceutski sektor  

• Procijenjena vrijednost tržišta izražena u tvorničkim cijenama 205 milijardi eura (2011.)
• Porast tržišta do 2016. od 2 do 5 posto godišnje (u odnosu na 2011.)
• Tehnološki sektor s najvećom dodanom vrijednosti po zaposleniku (1,7 posto zaposlenih u sektoru, 5,5 posto dodane vrijednosti)
• 4600 tvrtki, 620.823 zaposlena u industriji (2009.)
• Produktivnost rada po zaposlenom je 144.000 eura po zaposlenom
• Ulaganje u istraživanje i razvoj 27,7 milijardi eura (2011.)
• Jedan od sektora s najvećim suficitom u robnoj razmjeni EU oko 80 milijardi eura (2010.)
• EU je drugo najveće svjetsko tržište s udjelom 27 posto (prvi je SAD s udjelom većim od 41 posto)
• Najveća zastupljenost generičkih lijekova

Hrvatski farmaceutski sektor

• Deficit u razmjeni farmaceutskih proizvoda – 2012. 61,6 posto uvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda bilo je pokriveno izvozom
• Privatna ulaganja u istraživanje i razvoj 27 milijuna eura
• Javna ulaganja 35 milijuna eura
• Prodaja generičkih lijekova 43 posto 
• Uvoz 80 posto proizvoda iz zemalja EU i SAD
• * Izvor: Ministarstvo gospodarstva