Razvoj STEM znanja i edukativni STEM programi danas su, kao ključni dio novog vala tehnoloških promjena, neophodni u pripremanju mladih za poslove budućnosti.

U Hrvatskoj su to prepoznali Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih, predvodnici digitalne transformacije društva i idejni začetnici donacijskog programa Generacija NOW. Upravo njihova suradnja stvara svijet boljih mogućnosti još od školskih klupa. 

"Smatramo da ova generacija, koristeći moderne tehnologije, već sada može mijenjati svijet oko nas, a naša je svrha povezati sve građane s prilikama sadašnjeg trenutka kako bismo svi živjeli bolje već danas, dok gradimo bolje sutra", ističu iz HT-a i IRIM-a čiji program za cilj ima potaknuti mlade na povezivanje postojećih i novih znanja pri izradi kreativnih Internet of Things projekata, na razvijanje kreativnosti i poticanje inovativnosti, kako bi im se pružile mogućnosti za razvoj vlastitih projekata. U donacijski STEM program dosad je uloženo više od četiri milijuna kuna, a osim 300-tinjak mentora, više od 2000 djece educirano je za poslove budućnosti. Uključeno je i oko 300 obrazovnih institucija diljem Hrvatske koje su danas opremljene najnovijom tehnologijom, a od ove godine službeni pokrovitelj programa je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 

Iskoristiti prednosti tehnologije
Ovogodišnji, četvrti po redu natječaj, vrijedan je čak 900.000 kuna. Edukacije i donacije prilagođene su trima kategorijama – učenicima nižih razreda osnovnih škola, višim razredima i srednjoškolcima – a kroz donacijski program IRIM i HT osiguravaju opremu, cjelokupnu stručno-tehničku podršku, edukaciju mentora i aktivnosti za učenike, dok škole i obrazovne institucije na raspolaganju imaju prvi STEM kurikulum koji mogu primjenjivati u nastavi.  Kako je još ljetos u intervjuu za Poslovni dnevnik rekla Nina Išek Međugorac, voditeljica programa Generacija NOW i direktorica korporativnih komunikacija u HT-u, svake godine mogu se prijaviti timovi iz svih obrazovnih ustanova i neprofitnih organizacija. "Ovogodišnjim natječajem Generacija NOW željeli smo istaknuti da nam tehnologija omogućava da upravo sada mijenjamo svijet oko sebe, a ova je generacija koristi kao alat za izradu nečeg iznimnog, i to treba potaknuti", istaknula je Išek Međugorac. Međutim, unatoč boljitcima, u Hrvatskoj se i dalje suočavamo s brojnim predrasudama koje sprečavaju mlade da se bave STEM znanošću, poput onih da "to nije za djevojčice".

O ovoj problematici HT i IRIM odlučili su progovoriti kroz prvi dokumentarni film o ulozi STEM znanja i vještina u razvoju čitavog društva – Generacija – inspiracija – koji su predstavili početkom studenog ove godine. Premijeri filma prisustvovao je i Nenad Bakić, osnivač i predsjednik IRIM-a, koji je podsjetio da STEM označava skup vještina u prirodoslovnim znanostima, tehnologiji i inženjerstvu, te da upravo donacijski program Generacija NOW omogućava učenicima i obrazovnim institucijama najvažnije alate za razvijanje tih vještina.

"Internet of Things predstavlja najvažniju tehnologiju današnjice koja je važna za edukaciju, a sadržaj se stvara na aktivniji i tehnološki primjeren način. Program je također integriran sa stvarnim svijetom i omogućava razvoj kreativnosti, stoga smatram da smo napravili svjetski doseg pomoću tehnologije koja nije mogla biti bolja. Ovi mladi predvodnici su poslova budućnosti", poručio je Bakić. Glavni protagonisti filma su dakle mladi kreativci iz različitih sredina diljem Hrvatske čiji uspjesi i stavovi ruše predrasude u društvu, a djevojčice i dječaci predstavljaju se, pojedinačno i zajedno, kroz autentične priče o tome kako su uspjeli i kako gledaju na svijet oko sebe. Govorili su, između ostalog, o svojim interesima i sredinama u kojima su odrasli, te o novijim znanjima i tehnologijama koji ih povezuju, a pomoću kojih razvijaju svoju kreativnost.

Pokazuju tako i da kompetencije u ovom području nisu strogo rezervirane za IT sektor, kao i da su u bavljenju STEM znanosti jednako uspješni i djevojčice i dječaci, s jednakim prilikama za uspjeh i razvoj.  Polaznici programa Generacija Now smatraju da je potrebno u nastavi i na predavanja potrebno uvesti više tehnologije, kao što je to naveo 15-godišnji polaznik David Ferko, koji bi želio više primjene stečenog znanja, a manje bubanja napamet. Slično razmišlja i 16-godišnji polaznik Dinko Vićan Ajanović. "Pokušavamo u školi napraviti nešto što će doprinijeti samo razvoju tehnologije u radu kako bi i drugi to mogli koristiti i dalje razvijati svoje mogućnosti", rekao je Dinko, dok je Patrik Kos iz Bedekovčine sretan što je našao ostale učenike koje to zanima. "Radije provodim vrijeme s njima i naučim nešto novo jer bih u suprotnom ležao na krevetu i bio na mobitelu", rekao je mladi polaznik i u filmu ispričao vic o programerima i kodiranju.

U filmu je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, konstatirala kako je prednost tehnologije u tome da svima daje jednake šanse. "Učenicima i polaznicima programa zadaju se problemi iz stvarnog života koje oni potom rješavaju u timu, koristeći različite kompetencije poput pronalaženja, istraživanja i isprobavanja rješenja, kritičkog promišljanja, vrednovanja dobivenih informacija i testiranja. Uče kako biti kreativni stvaratelji", istaknula je Kralj. Stav struke čuo se od doc. dr. sc. Nine Pavlin-Bernardić s Odsjeka za psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koja je objasnila da upravo poticanje djece na bavljenje STEM znanostima od najranije dobi dobro utječe na njihovo kritičko promišljanje o svijetu i rješavanje izazova pomoću tehnologije. 

Učenje i istraživanje kroz igru
"Ako uče kroz igru i rješavaju izazove, cijeli će život biti istraživački koji istovremeno komuniciraju s drugima. No, još uvijek u društvu postoji stereotip da je STEM područje namijenjeno više muškarcima, a djevojčicama se u puno manjoj mjeri kupuju igračke vezane uz znanosti ili elektroniku, zbog čega djeca usvajaju vrijednosti da je to 'muški posao', i tako se nameću određeni interesi", upozorila je Pavlin-Bernardić. Sestrama Joni i Niki Važić i Heleni Floreani, 14-godišnjim polaznicama programa, sviđa se robotika, ideja budućnosti s robotima, kao i sve što se može postići spajanjem samo jedne žice.

Jonina i Nikina mama Jelica ispričala je u filmu da su njih dvije sasvim obične djevojke koje "slažu robote nalakiranih noktiju, nakon čega odlaze kupiti korektor za podočnjake, a u slobodno vrijeme treniraju odbojku", što ih čini djecom koja kao i svatko drugi uživaju u svom djetinjstvu i mladosti, no priznala je i da se susrela s predrasudama jer starije generacije na STEM gledaju kroz stereotipnu prizmu. Upravo zato, poručila je majka Jelica, roditelji svojoj djeci trebaju biti podrška. Također, novim će generacijama  sve biti lakše i servirano "na pladnju", rekla je polaznica Sara Stojanović, koja smatra da će biti još više mogućnosti za mlade da se izraze na koji god način žele. Film je zaključio 15-godišnji polaznik programa Jura Jaušovec: "U programiranju treba biti strpljiv, a ako negdje zapnemo, moramo pokušavati dalje i uvijek će se sve riješiti. Mislim da se to može primijeniti i u životu inače".

Protagonisti filma ujedno su i srednjoškolci koji su prošle godine nagrađeni za najbolji projekt u srednjoškolskoj kategoriji, a riječ je o gimnazijalcima iz Vukovara koji su osmislili projekt automatiziranog seizmografa, odnosno detektora potresa u realnom vremenu koji su razvili u tri faze, za samo tri mjeseca, a na ideju su došli zbog potencijalnog klizišta i nesigurnog položaja zgrade Gimnazije Vukovar.

U osnovnoškolskoj kategoriji nagrađen je tim iz Osnovne škole Bedekovčina za projekt Bežična učionica – Analiza utjecaja računalne opreme na kvalitetu zraka u IT učionici, koji su činili učenici 8.a razreda – Dora Dominko, Marta Pišković, Patrik Kos, Sara Prpić, Vito Prpić, uz mentora Željka Vučkovića, profesora informatike. Osvajanje prve nagrade odjeknulo je u njihovoj zajednici i doprinijelo prepoznatljivosti škole i kvalitete njezina rada, a zahvaljujući uspjehu STEM grupe veći je angažman i sudjelovanje učenika, učitelja i roditelja u programima, izvannastavnim aktivnostima i projektima, i to ne samo u STEM područjima.  Kaže nam to Ivan Paradi, ravnatelj nagrađene OŠ Bedekovčina, s kojim smo razgovarali o značaju donacijskog programa za školu i učenike.

STEM 'revolucija' u Bedekovčini
"Prije svega, da bismo uopće mogli ozbiljnije razmišljati o razvoju STEM-a, u ovom slučaju informatike, morali smo steći osnovne preduvjete za informatičku učionicu. Nastava se prije održavala u učionici sa skromnih, niti 30 metara kvadratnih s lošim uvjetima boravka. Planirana je nova učionica za nastavu, a STEM tim učenika je u domeni ergonomije informatičke učionice pokušao analizirati svaki element bitan za nastavu. Kako su izrađeni planovi za prenamjenu i uređenje jednog drugog prostora škole, tako su i počela prava STEM revolucija u našoj školi, jer su se upravo učenici STEM grupe sa svojim mentorom aktivno uključili u dizajniranje nove učionice. Tu je bitno naglasiti da su izmjerili sve parametre u staroj učionici i dali prijedloge i rješenja kako bi to trebalo izgledati u novoj učionici – od podova, klupa, računala, zbog mikro čestica, rasvjete – znači cjelokupna ergonomija. Stvorili smo koncept po kojem se mogu dobre prakse uočiti i primijeniti na druge prostore u školi", objašnjava nam ravnatelj.

Učionica je završena i opremljena početkom listopada prošle godine, kada su se i počele intenzivirati aktivnosti oko STEM revolucije, ponajviše kroz STEM grupu, što se najviše očitovalo kroz IoT projekte. U prošlogodišnjem donacijskom programu Generacija Next HT-a i IRIM-a tražili su se  najbolji projekti iz dvije kategorije – Digitalne inovacije uz IoT i Istraživački znanstveni projekti. U kategoriji Digitalne inovacije uz IoT stručni žiri je između stotinjak projekata odabrao njih 39 koji su imali perspektivu primjene u obrazovanju, zdravstvu, prometu i području šire društvene odgovornosti, a od kojih su prepoznata čak dva projekta OŠ Bedekovčina: Bežična učionica – Analiza utjecaja računalne opreme na kvalitetu zraka u IT učionici, te Testiranje kvalitete i stabilnosti MKR1000 mikrokontrolera i senzora u ekstremnim uvjetima (kretanje uz dron) i slanje podataka preko wi-fi veze.

"Od početka je sudjelovalo desetak učenika, da bi se danas, nakon uspjeha STEM grupe s Generacijom Next i Now, broj učenika povećao nekoliko puta, u svim uzrasnim kategorijama, uz vodstvo profesora Vučkovića", istaknuo je Paradi. Danas se ključne promjene očituju u, kaže ravnatelj, općoj atmosferi prema usmjeravanju na potencijale i interese učenika od strane Škole kroz razne Ine, programe i projekte, te  aktivno uključenje i predani rad učenika. "Došlo je do osvješćivanja potrebe za osuvremenjivanjem metoda, oblika i strategija poučavanja, s naglaskom na iskustvenom učenju i problemskom pristupu. Još prije četiri godine smo se unutar Škole odlučili na usmjerenost prema takvom načinu rada, te smo osmislili niz aktivnosti koje kroz godine razvijamo i unapređujemo. Obuhvaćena su sva područja – od STEM-a preko sportskih aktivnosti, jezično-umjetničkog područja, pa do gotovo svih odjela razredne nastave. 

Na njima leži budućnost
Tu bih možda naglasio naš autorski projekt Težimo izvrsnosti gdje kroz radionice integriranih sadržaja, učenici u manjim grupama i mentorskim radom rade na određenim sadržajima i projektima tijekom gotovo čitave nastavne godine, primjenjujući oblike i metode rada koje se u redovnoj nastavi ne koriste u velikoj mjeri. Povratne reakcije su bile fantastične, tako da smo do sad u projektu imali oko 180 učenika, odrađeno je gotovo 340 projektnih sati, a u radu 14 radionica bio je uključeno 18 djelatnika škole.

Također, vrlo uspješno radi Učenička zadruga Bedex, Vokalna skupina OŠ Bedekovčine, ali i ostali u drugim područjima", navodi Paradi i pritom dodaje da je cijela škola ponosna na svoje učenike, njihove uspjehe i napredak, gledajući i kroz obrazovnu i kroz odgojnu prizmu. "Na njima leži naša budućnost i osobito nam je važno pokušati oblikovati njihove stavove i sustave vrijednosti kako bi sutra bili odgovorni i samosvjesni mladi ljudi. Vjerujem da zajedničkim radom, uz međusobnu komunikaciju i uvažavanje svih dionika obrazovanja, s jasnim ciljevima i usmjerenošću na učenike, ne možemo ne uspjeti", poručio je ravnatelj Ivan Paradi.