Željeznica je glavni i ključni mod za razvoj sektora budućnosti u čitavoj Europi pa tako i Hrvatskoj, rečeno je na panel diskusiji “Suvremena željeznica u uvjetima liberaliziranog tržišta” u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Hakom i Saveza za željeznicu jučer u Zagrebu.

Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hakoma, istaknuo je da uređeno tržište na kojem će se znati točna pravila i kojih će se svi držati preduvjet dobrog funkcioniranja željezničkog sustava.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić najavio je da se nakon stabilizacije stanja u cestovnom sektoru sada kreće u restrukturiranje i modernizaciju željezničkog sektora.

”U narednih 10 godina želimo imati razvijenu željeznicu koja pruža kvalitetne usluge društvu i u potpunosti integriran s drugim granama prometa. Tu je i uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora kojim će se doći do konsolidacije željezničkog prometa kroz dugoročno ulaganjem u infrastrukturu. Tu prije svega mislim na dva koridora kroz Hrvatsku od kojih jedan vodi od Slovenije prema Srbiji i drugi od Mađarske do luke Rijeka”, kazao je Gospočić.

Pomoć EU novca
Dodao je da očekuje da će najveći dio tih investicija realizirati kroz Europski plan za oporavak iz kojeg bi se moglo povući i više od 4,5 milijardi eura za to. Ono u što se već krenulo, navodi, je restrukturiranje HŽ Infrastrukture tako da budu funkcionalniji, a isto tako da se mogu javljati na EU natječaje.

Korona je okolnost koja je nanijela velike štete željezničkom putničkom prijevozu, što zbog zatvaranja društva, izostanka putovanja, ali i zahtjeva za ograničenjem broja putnika koji mogu biti u jednom vagonu. Državni tajnik najavljuje da će biti i reorganizacije i HŽ Putničkom prijevozu koji će u naredne 3 do 4 godine dobiti oko 80 novih vlakova, uglavnom iz pogona domaćeg Končara.

Europska komisija proglasila je 2021. godinu Europskom godinom željeznice, kao dio europskih napora u okviru Europskog zelenog plana, plana koji je EU izradila s ciljem održivog gospodarstva i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Jedan od ključnih elemenata Plana je pokrenuti čišće i zdravije načine prijevoza jer je prijevozni sektor trenutno odgovoran za 25 posto europske emisije stakleničkih plinova.

Europski zeleni plan traži 90 posto smanjenja emisija u prijevoznom sektoru do 2050. godine. Aktivnostima u okviru Europske godine željeznice želi se omogućiti zamah prema povećanju udjela željezničkog prijevoza na prijevoznom tržištu.

Kroz različite događaje, projekte i aktivnosti diljem Europe, ističu se različite dimenzije željeznice, od, u svijetu vodeće, europske željezničke inovativne industrije do uloge željeznice u europskoj kulturi i baštini, važnoj ulozi u povezivanju regija, ljudi i poslovanja, ulozi u održivom turizmu, kao i njenu uključenost u odnose Europe sa susjednim zemljama.

Održivi način transporta
Dok je europski prometni sektor odgovoran za 25 posto emisije stakleničkih plinova, istodobno je željeznica u Europi odgovorna za manje od 0,5 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom. To ju čini najodrživijim načinom putničkog i teretnog prijevoza.

Između ostalih prednosti željeznica je izuzetno sigurna i povezuje europske ljude i gospodarstvo preko transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Bez obzira na te prednosti, samo oko 7 posto putnika i 11 posto robe prevozi se željeznicom. Sve su to činjenice koje su Europsku komisiju potakle na složeni projekt organizacije Europske godine željeznice.