Unatoč globalnom kolapsu zračnog prometa, a tu niti Hrvatska nije izuzetak, situacija na našoj najvećoj zračnoj luci, onoj u Zagrebu je stabilna. Naime, kako su nam potvrdili iz pretežito francuske koncesijske tvrtke Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), a koja upravlja Zračnom lukom Franjo Tuđman, održava se redovna komunikacija s Ministarstvom prometa koji je predstavnik davatelja koncesije kroz koju se razmatraju posljedice krize uzrokovane pandemijom.

“Tijekom cijelog trajanja krize glavna tema razgovora predstavnika davatelja koncesije i koncesionara su bile moguće mjere kojima će se osigurati dugoročna opstojnost ovog projekta kroz cijelo vrijeme trajanja koncesije. Mjere se odnose na odgodu plaćanja koncesijske naknade, ne na prestanak plaćanja naknade, te nije bilo razgovora o raskidu ugovora o koncesiji”, kažu nam na MZLZ-u. Iako smo za komentar pozicije hrvatske Vlade zamolili i resorno Ministarstvo prometa, do zaključenja ovog teksta nismo dobili nikakav odgovor.

Za sada u Zagrebu nisu objavljeni niti planovi o redukciji broja zaposlenih, a za razliku od susjedstvu, na Zračnoj luci Nikola Tesla u Beogradu koju je po sličnom koncesijskom principu preuzeo francuski Vinci, najavljeno je niz restriktivnih kriznih mjera, između ostalog i drastično smanjenje broja zaposlenih. Globalna zrakoplovna industrija je uslijed pandemije Covida-19 u najvećoj krizi od svojega osnutka te svakodnevno svjedočimo da zrakoplovne kompanije smanjuju svoje operacije, flote, broj zaposlenika, a mnoge su već proglasile i bankrot ili su pred njim. Hrvatska je zadnjih godina, na krilima turističke ekspanzije, bilježila rekordne brojeve zrakoplovnih putnika te broja operatera koji su letjeli prema Lijepoj našoj.

Ovaj trend je i glavni razlog da su naše tri glavne zračne luke: Zagreb, Split i Dubrovnik, zadnjih godina zabilježile velike investicije, svaka po svojem modelu. Zagreb je dan u koncesiju MZLZ-u, Dubrovnik je proširen i moderniziran uglavnom EU novcem, a Split je rekonstrukciju financirao iz vlastitog rasta i kapitala. Ukupno je lani kroz sve hrvatske zračne luke prošlo 11,4 milijuna putnika, a što je bio rast od 8,3% u odnosu na godinu prije.

Za ovu godinu su očekivanja bila još veći rast. Najviše putnika, njih 3,4 milijuna, bilo u zagrebačkoj zračnoj luci, što je 2,6% više nego u 2018. dok je splitska s 3,3 milijuna u plusu od 5,7%.

Zračna luka Dubrovnik je na trećem mjestu s gotovo 2,9 milijuna putnika ili 14,1% više. Ostali aerodromi daleko su ispod tih brojki, što je dijelom povezano s manjim kapacitetom i sezonalnošću. Kako nam je pojasnila Lidia Capković Martinek, rukovoditeljica korporativnih komunikacija MZLZ-a, Zračna luka Franjo Tuđman bila je jedina zračna luka u Hrvatskoj i regiji koja je cijelo vrijeme, od proglašenja pandemije u ožujku do postupnog početka vraćanja komercijalnog prometa u svibnju, bila otvorena i operativna za civilni promet, specijalne letove, repatrijacijske letove, za promet generalne avijacije te za teretni promet koji je bio pojačan u travnju, kad je zabilježen veliki broj zrakoplova s humanitarnom pomoći i neophodnom medicinskom opremom. “Promet u ožujku bio je upola manji u odnosu na ožujak prošle godine, a u travnju smo zabilježili više od 90% smanjenje prometa putnika. S prvom polovicom svibnja počela je uspostava prometa na domaćim linijama kojom je započeo oporavak međutim, u razdoblju od 15. ožujka do kraja rujna realizirano je ukupno oko 30% prošlogodišnjeg prometa putnika”, ističe Capković Martinek. Dodaje da su u ovom razdoblju gotovo svi operateri na Tuđmanu smanjili ili čak i obustavili svoje letove.

Zrakoplovne kompanije koje su obustavile letove ili smanjile frekvencije za Zagreb, kaže, kao razlog su navele ograničenja uzrokovana pandemijom, odnosno smanjenu potražnju na letovima. Jedna od tih kompanija je i Emirates na letu za Dubai, uz napomenu da je Zagreb jedan od mnogih gradova/destinacija prema kojima su letovi Emiratesa obustavljeni uslijed pandemije Covid-19. “Naravno da ova situacija negativno utječe na promet i na prihode zračne luke, no uvjereni smo u ponovno pokretanje svih privremeno obustavljenih linija čim to bude komercijalno i operativno izvedivo. Neki prijevoznici obustavljaju letove na tjednoj bazi, neki na cijelu godinu. Stoga savjetujemo svim potencijalnim putnicima da za provjeru statusa svojih letova kontaktiraju izravno zrakoplovne kompanije kako bi dobili najnovije informacije, a koje su iz navedenih razloga podložne promjenama”, kaže nam direktorica komunikacija MZLZ-a. Za sada je teško predviđati što će se epidemiološki događati u narednim mjesecima, no na MZLZ-u kažu da je red letenja svake zrakoplovne kompanije jasan pokazatelj očekivanog prometa, no, jasno je kako se uslijed izmjena epidemiološke situacije mijenjaju i planovi zrakoplovnih prijevoznika iz tjedna u tjedan. U ovim okolnostima dogodio se i dolazak jedne nove kompanije, naime od nedjelje, 4. listopada Kijev i Zagreb spojeni su redovnom linijom dva puta tjedno. Zaključuju da je prioritet MZLZ-a održati kontinuitet operacija uz maksimalnu sigurnost i zaštitu.

Dodaju da ZL Franjo Tuđman kao javna infrastruktura ima ključnu ulogu u održavanju međunarodne povezanosti Hrvatske kako u komercijalnim letovima, tako i u sanitarnim, teretnim (cargo) letovima, te repatrijacijskim letovima. Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric smatra da, s obzirom na to da je tri mjeseca bio jedini otvoreni aerodrom regiji, Zagreb daleko od onoga što je mogao i trebao biti u ovoj krizi. “On je imao sve potencijale da bude jedini ozbiljan regionalni hub tijekom koronakrize, no to nije uspio iskoristiti. Nakon tri mjeseca neznatne dominacije (svibanj-srpanj) već sredinom kolovoza, a još više u rujnu Zagreb je izgubio dominantnu poziciju i nije uspio iskoristiti svoje potencijale. Pritom veliku odgovornost ima Croatia Airlines, koja je loše reagirala na koronakrizu, veliku odgovornost ima i Republika Hrvatska s nelogičnim mjerama koje su spriječile maksimalno korištenje potencijala, poglavito zatvaranje prometa u Dubrovniku, no ipak ozbiljna odgovornost je i na upravi Zračne luke Zagreb”, istaknuo je Šćuric u svojem autorskom tekstu na TangoSixu.

Kada će doći do oporavka putničkog zračnog prometa, nitko se ne usuđuje prognozirati, a ono što još više zabrinjava su trendovi koji bi mogli uslijediti. Iako su najveći putnički zrakoplovi, Boeing 747 i Airbus 380, i prije krize bili uglavnom nerentabilni, danas gotovo niti jedan takav avion ne leti, barem ne u putničkoj opciji. Trenutno je u svijetu oko 20 tisuća putničkih zrakoplova, a koliko će ih letjeti i nakon krize, teško je reći. Proteklog tjedna je zrakoplovni portal FlightGlobal prenio jednu vrlo znakovitu vijest o tome da je pilotska akademija Lufthanse (Lufthansa Aviation Training) savjetovala svojim studentima da razmisle o drugoj karijeri jer je izvjesno da novi piloti još dugo neće trebati avio-industriji. Iz same Akademije su pojasnili da žele biti fer prema svojim polaznicima te im dati stvarni pregled situacije.