S direktoricom Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marijom Šćulac Domac razgovarali smo o tome zašto je važna energetska tranzicija, kako je finacirati, što je ESG Akademiji te koliko će Vladin paket mjera pomoći gispodarstvu.

Sve smo više fokusirani na uštede energije, zeleno i kružno gospodarstvo, kako ublažiti klimatske promjene, posebice u ovoj sveobuhvatnoj krizi koju proživljavamo. U tom smislu, 27. rujna, u Laubi, održava se Međunarodna konferencija ‘Podržimo održivo’. Možete li nam reći nešto više o ciljevima i temama konferencije?
Za naše treće izdanje želimo objasniti kako pravovremeno uočiti poslovne prilike koje imaju pozitivan učinak na društvo i okoliš. Sljedeći korak je kako napraviti poslovni model temeljen na načelima kružnog gospodarstva, kako ga implementirati u postojeće poslovne procese i kako razviti nove, i to s obzirom na različite industrije i kroz primjere najbolje prakse naših tvrtki.

Na kraju, želimo povesti razgovor o ciljevima EU za 2030. i 2050., koliko su ti ciljevi ostvarivi te kako investirati u održive projekte i kako od njih profitirati. Kroz primjere dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva želimo inspirirati sve sudionike za dubinsko promišljanje i djelovanje u smjeru izgradnje održivog i otpornog gospodarstva.

Hrvatska gospodarska komora, kao organizator, potrudila se osmisliti vrlo zanimljiv i sveobuhvatan program, ali isto tako i dovesti neke poznate svjetske govornike. Tko su oni?
Ove godine program smo osmislili na način da svaku temu nosi i otvara jedan ključni govornik, nakon kojeg slijede paneli i izlaganja ostalih stručnjaka iz tog područja, predstavnika gospodarstva i donosioca odluka iz Hrvatske.

Tri ključna govornika su svjetski poznata imena u području održivosti, dolaze nam iz SAD-a, Danske i Njemačke. Andrew Winston je vrhunski međunarodni stručnjak za održivost, proglašen je i jednim od Top 50 najvećih svjetskih mislioca u području menadžmenta.

Smatra da bi tvrtke napredovale danas i sutra, moraju postati “neto pozitivne”, odnosno svijetu davati više nego što uzimaju. Daria Krivonos je futurolog i stručnjak za megatrendove i strateško upravljanje rizicima u nekoliko gospodarskih sektora.

Pridružit će nam se i Marc Buckley, ekološki ekonomist i futurist, autor manifesta UN-a o Ciljevima održivog razvoja. Poseban fokus mu je reforma globalnog sustava hrane, što je tema koje je ovih dana itekako aktualna.

Kome je konferencija namijenjena?
Ovogodišnja konferencija je prije svega namijenjena gospodarstvu, odnosno našim članicama.

Ovogodišnji program smo posebno na njih adresirali i prema njihovim potrebama ga kreirali. Naravno, održivost je nemoguća bez zajedničkog djelovanja svih sudionika, zakonodavaca, regulatora tržišta, tržišnih dionika, lokalne zajednice, nevladinih organizacija, akademske zajednice i svih ostalih koji se pronalaze u ovoj sveobuhvatnoj temi današnjice.

Svaka kriza je teška, ali nosi i svoje prilike. Kako vidite Hrvatsku u ovoj krizi, posebice energetskoj. Gdje su nam prilike, a gdje izazovi?
Često možemo čuti da je kriza i prilika, ali je i lekcija jer možemo i sami sebe lupiti po prstima i zapitati se mijenja li se svijet baš zato što se mi nismo promijenili na vrijeme. Sada se tu postavlja pitanje kako i zašto uopće ostati na putu održivosti dok se svijet oko nas rapidno mijenja.

Prilike su svakako u zelenoj, energetskoj tranziciji za koju postoje više izvora financiranja, a ponajviše su to fondovi EU. Izazovi su kao i uvijek u brzini provedbe projekata, koja je zbog otežanosti u lancima dobave i još uvijek zahtjevne administracije znatno usporena.

Koliko su, prema Vašem mišljenju, naše tvrtke fleksibilne u smislu prilagođavanja na izvanredne uvjete poslovanja?
Mislim da su naše tvrtke uslijed svih tržišnih poremećaja u zadnjih 15-ak godina općenito pokazale jako dobru sposobnost prilagodbe i agilnosti. Trenutne cijene energenata su veliki presedan i tu smo zajedno s našim članicama aktivno sudjelovali u pregovorima s Vladom.

Rezultat je dosadašnji paket mjera koji sigurno ne rješava cjelokupnu problematiku, ali predstavlja pozitivan pomak u odnosu na dosadašnje pakete mjera unutar kojih je veliki dio gospodarstvenika bio nepravedno zapostavljen.

Kako u krizi tvrtke mogu postići održivo poslovanje?
Ovom konferencijom želimo tvrtkama dati konkretne alate kako se okrenuti transformaciji prema održivom poslovanju i otpornijoj budućnosti. Alati se razlikuju, kod nekih je to tek početni stadij i svijest o dugoročnom planiranju, promjenama sada da bi nam bilo bolje u budućnosti. Kod drugih, koji već imaju spremne strategije i projekte, to su izvori financiranja i postavke sustava koji ih okružuje, kao što je sustav gospodarenja i odvajanja otpada.

Iako smo sad najviše fokusirani na energetiku, postoji i ona bojazan da će svijet polako ostajati bez hrane, što zbog realnih okolnosti koje se tiču klimatskih promjena, što zbog globalne političke situacije i ratnih zbivanja u kojima je hrana postala oružje ucjene. Na vašoj konferenciji jedan od govornika je Marc Buckley koji će govoriti o reformi globalnog sustava hrane. Što to znači i gdje je tu Hrvatska?
Marcova knjiga i inicijativa govore o kreiranju sustava pomoću kojih istovremeno možemo prevladati klimatsku krizu i postići nultu stopu gladi do 2030. Tradicionalna proizvodnja hrane uzrokuje četvrtinu emisija stakleničkih plinova na svijetu. Naravno, aktualne okolnosti još su dodatne naglasile poteškoće koje imamo po pitanju održivosti prehrambenog sustava iz jedne druge perspektive.

U slučaju Hrvatske i s obzirom na pandemiju i rat, najveći je problem što Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, imamo veliku uvoznu ovisnost. Vjerujem da će ovo naše tvrtke ovo potaknuti na povećanje proizvodnje. To je na određeni način i preduvjet nacionalne sigurnosti. Po pitanju klimatskih promjena, i tu se moramo probuditi.

Neke procjene kažu da se očekuje da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto. Nedavno je bila suša u pitanju, gdje bez sustavnog ulaganja u navodnjavanje teško da će biti moguće upravljati proizvodnjom i kvalitetom.

Na konferenciji će biti riječi i o održivom investiranju. Što to konkretno znači?
Uz bespovratna sredstva i kredite, dakle one recimo standardne izvore financiranja, u razvijenim se državama svijeta u zadnjih desetak godina projekti i procesi usmjereni na održivost sve više financiraju zelenim obveznicama.

Na konferenciji ćemo više o tome saznati od Sasje Beslika, jednog od katalizatora ESG ulaganja u Europi i svijetu. Smatra da su hrvatski kapaciteti u održivom financiranju još uvijek vrlo slabi. Tako da vjerujem da će predavanje biti itekako poučno.

I sama Europska komisija objavila je da će trećinu novca kojeg će plasirati članicama za oporavak i otpornost prikupiti upravo izdavanjem zelenih obveznica. Tako da nam je jako važno da ovu priču u Hrvatskoj ubacimo u višu brzinu.

Čeka li nas u bliskoj budućnosti potpuna promjena globalne poslovne filozofije? Sve više se govori ne samo o održivom poslovanju, već i o ulozi tvrtki i lokalnim zajednicama u kojima djeluju i o tome kako će biti najuspješnije one koje ‘više daju, nego što uzimaju’? Kako Vi gledate na to?
Da, govori se o učinku obnove, tzv. restorative sustainability, koji tvrtke trebaju imati s obzirom na njihov utjecaj na društvo, okoliš. Samo izbjegavanje negativnih učinaka više nije dovoljno.

Istinski održiva budućnost samo je moguća ako naše radnje u startu obnavljaju i “liječe”, a ne samo da ne štete. To je taj net pozitivni efekt. To naravno znači da treba jako pomno planirati i procijeniti sve scenarije, rizike i ishode.

Nakon konferencije nastavljate s temom održivosti u malo drugačijem obliku, kroz ciklus edukacija ESG Akademija, o čemu se radi?
Razgovarajući sa članicama o temama održivosti i ESG izvještavanju dobivamo uglavnom komentare o opsežnosti, konfuznosti, neusklađenosti i nerazumijevanju ESG procesa, a to naravno vodi i do problematike u samom izvještavanju.

Uz specijalizirane radionice po sektorima i odlične predavače i stručnjake, cilj nam je ojačati kompetencije polaznika u ESG procesima njihovih organizacija na praktičan i učinkovit način, dijeleći konkretna znanja. To je isto tako i prilika za povezivanje i razmjenu iskustava unutar sektora.