Jedno od ključnih pitanja s početka pandemije bilo je kako će se situacija neizvjesnosti odraziti na globalne ulagačke trendove. Očekivao se pad ulaganja na globalnom tržištu uz održavanje aktivnosti na razvijenim tržištima i u sektorima visoke dodane vrijednosti.
Iako su ulaganja doista pala, područje srednje i istočne Europe ostalo je aktivno i česta destinacija kapitala iz zapadne Europe i Amerike. „Nearshoring“ je postao uobičajen pojam za opisivanje povratka poslovnih aktivnosti s uglavnom udaljenih azijskih tržišta bliže potrošačima.
Kako je kriza prava prilika za ulaganja pod povoljnijim uvjetima, „private equity“ fondovi bili su aktivni globalno kao i u Hrvatskoj. Ako pretpostavimo da je kriza prilika stabilnim tržištima u blizini najrazvijenijih zemalja s nižom cijenom rada uz usporedivu kvalitetu, može se zaključiti da je područje CEE, uključujući i Hrvatsku, na potencijalnoj listi ulagača.
Najave uvođenja eura, a posebno ulazak u Schengen približavaju Hrvatsku uz bok zemljama poput Češke ili Slovačke, uz jednu vidljivu prednost – još uvijek ne potpuno iscrpljen bazen radne snage s vrlo zanimljivim tehnološkim ili višejezičnim vještinama. Godina 2021. donijela je dobre vijesti Hrvatskoj što se tiče odnosa s SAD-om. Ukidanje viza odnosi se na tzv. B1/B2 vize, tj. vize koja hrvatskim građanima omogućuju turistička putovanja i poslovna putovanja poput sudjelovanja na kongresima i poslovnim razgovorima.
Ukidanje B1/B2 viza otvorit će prilike za turističko upoznavanje SAD-a kao i potaknuti poslovna putovanja i kontakte za otvaranje tržišta hrvatskim poduzećima. Svakako govorimo o prilici da se hrvatska poduzeća predstave američkima i da se moguća suradnja intenzivira.
Krenuli su i izravni letovi između Hrvatske i SAD-a, Croatia Airlines ima suradnju s United-om, pa je i prometna povezanost sa zemljom udaljenom barem 10 sati leta puno jednostavnija. Na planu privlačenja američkih ulagača, ostalo je još pitanje sklapanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. To su međunarodni ugovori čija je svrha smanjiti ili ukloniti dvostruko oporezivanje prihoda koji su rezidenti svake od tih država ostvarili u drugoj državi.
Ugovori o dvostrukom oporezivanju imaju cilj spriječiti izbjegavanje ili utaju poreza, ali njihov stvarni utjecaj nadilazi tu svrhu: oni također pomažu u promicanju i poticanju jačanja gospodarske suradnje pomažući pri uklanjanju mogućih zapreka trgovini i ulaganjima. Očekujući da će i taj sporazum u razumnom roku biti sklopljen, napravljeno je dosta pretpostavki da se Hrvatska pozicionira kao odlična destinacija za ulaganja.
Dok se neki ulagači čude što zemlje koje su članice iste inicijative Tri mora poput Estonije s jakim, inovativnim IT sektorom i Hrvatske koju se percipira kao zemlju ovisnu o turizmu imaju zajedničko, jasno je da, bez obzira na to što smo ponosni na zemlju koja je iznjedrila dva tehnološka jednoroga, percepcija Hrvatske u ulagačkom svijetu još uvijek nije tamo gdje bismo htjeli.
Sve fundamente koji su navedeni, ulagači često ne znaju, dijelom i zato što su druge zemlje agilnije i asertivnije u isticanju svojih prednosti. To nije uvijek povezano samo sa stavom, već i organizacijom i budžetom te snažnim usmjerenjem zemlje da privuče ulaganja koja će joj osigurati strateški važna znanja za budućnost.
To još uvijek nedostaje u Hrvatskoj koja se bori s percepcijom privatnog poduzetništva, a kamoli stranih ulaganja. Ona su ključna za podizanje produktivnosti i ne može ih se gledati samo kao izvor financiranja koji se može nadomjestiti široko raspoloživim EU sredstvima.
Ipak, dobar Vladin pregovarački posao vezan uz EU sredstva koja kroz Mehanizam oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir postaju raspoloživa, prilika su za Hrvatsku, postojeća poduzeća, ali i ona koja tek razmišljaju o aktivnostima u ovoj zemlji. Za Hrvatske građane prilika je vidjeti zemlju bolje infrastrukture, uređenog sustava i provedenih reformi s obzirom da su reforme pretpostavka za isplatu sredstava.
Trebaju omogućiti obnovu potresom pogođenih područja, a poduzećima omogućiti ubrzanu digitalizaciju i razvoj. Razloga za optimizam u sljedećoj godini ima mnogo ako optimizam bude praćen vizijom i usporedivim radnim elanom.
* Sadržaj omogućio AmCham Hrvatska
